Ohin loron 2 Fevereiru, F-FDTL hala’o seremónia ida hodi komemora transformasaun FALINTIL ba iha F-FDTL. Ohin loron mos Major Jeneral Lere Anan Timur nia tinan, ami hato’o parabens no felisidades.
Iha eventu istoriku ida ne’e, Fundasaun Mahein (FM) iha respeitu boot ba kontribuisaun lideransa militar sira nian durante Timor-Leste nia luta ba independénsia, nomos nu’udar lideransa F-FDTL nian. Maibe, ami hakarak hato’o ami nia preokupasaun kona-bá prosesu balun ne’ebé iha implikasaun boot ba estrutura forsa defeza nian iha futuru, nomos liga ho estadu de direitu no persepsaun públiku kona-bá lejitimidade forsas armadas nian.
Tuir artigu 92 Estatutu Militar 2020 nian, periodu másimu ba pozisaun Chefe Estado Maior General das Forças Armadas (CEMG) maka tinan lima (5). Mandatu ne’e bele renova dala ida deit, ba periodu ne’ebé hanesan (tinan lima tan). Maibé, mandatu másimu iha Estatutu Militar anterior mak tinan haat (4). Major Jeneral Lere serbii nu’udar CEMG dezde 2011, no nia mandatu primeiru remata iha 2015. Maibé, tanba problema politika iha momentu ne’eba, Lere nia mandatu kontinua maske la renova to’o 2016. Dezde 2016 to’o agora, nia mandatu prolonga tan kada tinan. Iha 2018, FM aviza katak bainhira Estadu falla atu tuir prosesu lolos ba renovasaun, ida ne’e afeita F-FDTL nia abilidade atu implementa programa nomos hatun lejitimidade instituisaun estadu nian ho imajen iha nivel internasional.
Aleinde ne’e, tuir Estatutu Militar, bainhira renova mandatu ofisial nian, tenke iha prosesu nomeasaun foun ka renovasaun. Ne’ebé Konsellu Superior Defeza Militar tenke diskute uluk nomeasaun ofisial senior sira, depois Ministru Defeza tenke lori ba Konsellu Ministru no ikus liu Konsellu Ministru tenke hato’o proposta ba Prezidente Repúblika nomea ka ezonera. Maibe, tuir FM nia observasaun, seidauk iha prosesu foun hodi renova Major Jeneral Lere no Brigadeiru Jeneral Falur nia mandatu dezde Estatutu Militar 2020 tama iha vigor.
Problema ida tan maka Estatutu Militar nia Artigu 224 haktuir katak ofisial militar sira tenke reforma bainhira sira atinje ona tinan neen-nulu (60). Maibe, Artigu 300 fó exepsaun ba “oficiais generais na efetividade de serviço” (ofisial general sira ne’ebé serbii hela) to’o data 13 Marsu 2024. Artigu ne’e fo dalan ba Major Jeneral Lere ho Brigadeiru Jeneral Falur atu kontinua serbii, maibé ami seidauk hatene se ofisial sira ne’e iha planu duni atu reforma-an iha 13 Marsu 2024, ka se sira sei deklara katak regra ida ne’e só aplika ba ofisial sira ne’ebé maka komesa sira mandatu depois de 13 Marsu 2024. Tamba ne’e, ami kestiona se karik ofisial sira ne’e iha planu duni atu reforma-an iha 13 Marsu 2024, ka sira hakarak mantein sira nia pozisaun ba tempu naruk.
Aleinde kestaun tekniku liga ho lei no prosedimentu, FM haree renovasaun no promosaun Jeneral sira ne’e nu’udar simbolu problema seluk ne’ebé fundamental liu iha ita nia Estadu, relasiona ho tranzisaun poder entre jerasaun sira no mos liga ho oinsa estadu de direitu aplika iha ita nia rai. Ami preokupa tebes kona-bá forsa seguransa no elite nia persepsaun katak sira la presiza tuir lei, lei hanesan matadalan deit ne’ebé bele tuir ka la tuir, depende ba situasaun. FM sente katak nesesáriu atu fo hatene katak ema hotu-hotu ne’ebé hela iha territóriu ida ne’e tenke tuir lei ho prosesu formal sira, maske ema sivil ka militar, ema bo’ot ka ema baibain, veteranu ka lae.
FM mos hakarak fó hatene ba polítika nain sira katak maioria povu Timor sakrifika no sofre makas durante luta ba independénsia, la’os deit lider ho veteranu sira ne’ebé hetan benefísiu boot husi Estadu ohin loron. Maske eroi ho veteranu sira sofre no sakrifika duni, iha tempu hanesan sira la bele konsidera-an hanesan sira hela iha lei nia leten, no sidadaun sira tenke tuir deit desizaun elite sira, maske desizaun rasik dala barak la tuir lei ka lori benefísiu sosiál ka ekonómiku ruma.
FM mos fiar katak promosaun sira ne’e, nomos atitude ba lei ne’ebé seletivu tebes, hanesan simbolu boot ida kona-bá oinsa Jerasaun ’75 sei kaer metin Estadu, no seidauk halo planu atu kria espasu ba tranzisaun poder ba jerasaun foun. Ami preokupa tebes katak lideransa militar no polítika seidauk halo esforsu ne’ebé adekuadu hodi prepara jersaun foun ba lideransa iha futuru, maibe manipula, troka ka ignora tiha lei sira hodi kontinua kaer metin poder.
Ami mos lamenta bainhira rona retorika ne’ebé ameasa no violentu iha deklarasaun públiku ne’ebé fó sai husi lideransa militar balun hodi ataka ema ne’ebé kritika sira. Ida ne’e la’os deit kontra prinsipiu demokratiku no legal, maibe mos bele hamosu fila-fali memória trauma pasadu nian, ka bele mos provoka konflitu sosiál ka violênsia. Ita tenke halo reflesaun kona-bá akontesimentu sira ne’e, ne’ebé hatudu katak ita tenke halo servisu barak hodi garante katak Timor-Leste iha duni estadu de direitu no instituisau forte la’os ditadura ne’ebé domina husi pesoal balun ho poder boot.
FM hakarak repete fila fali ami nia respeitu ba asaun eroiku barak ne’ebé lider militar sira halo ona durante luta ba independénsia, nomos ba lideransa forsas armadas iha ita nia Repúblika Demokrátika. Maibé, ami mos haree katak violasaun prosedimentu ne’ebé ami identifika hatudu atitude negativu kona-bá prinsipiu legál ho demokrátiku. Nune’e ami preokupa tebes katak ida ne’e bele fó impaktu ba públiku nia persepsaun ba lejitimidade Estadu no forsas armadas nian, ne’ebé sai ameasa boot ba estabilidade polítiku ho seguransa públiku. Tamba ne’e, ami husu boot ba Jeneral sira atu hanoin didiak kona-bá istória no legadu saida maka sira hakarak husik ba jerasaun futuru nian. Ami mos espera katak lideransa sira hotu sei halo esforsu atu fasilita tranzisaun poder ne’ebé pasífiku, demokrátiku no justu, nune’e jerasaun foun Timor bele lidera nasaun ba futuru.
Iha Janeiru 2021 vizitante ka ema ne’ebé asesu ba FM nia website hamutuk 11,006 liu-liu asesu ba relatóriu, artigu no dokumentu importante sira ne’ebé FM disponivel ba públiku. Númeru ida ne’e aumenta signifikate tebes kompara ho vizitante sira iha fulan Dezembru 2020 iha ne’ebé total vizitante hamutu 2,975. Vizitante sira ne’ebé asesu ba FM nia website iha fulan Janeiru 2021 mai husi Timor-Leste no nasaun sira seluk hanesan Estadus Unidus Amerika, Vietnam, India, Norwegia, Grande Britanika, Australia, Korea do Sul, Ukraina, Indonézia, Fransa, Irlanda no Portugal.
Vizitante sira ne’ebé like Facebook FM nian to’o fulan Dezembru 2020 hamutuk 13,656 no fulan Janeiru 2021 hamutuk 13,856. Númeru ida ne’e hatudu entre fulan Dezembru 2020 ho Janeiru 2021 ema ne’ebé like Facebook FM nian hamutuk 200.
Nune’e vizitor sira ne’ebé asesu ba website nian no Facebook FM nian hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e:
Vizitante sira ne’ebé like Facebook FM nian husi Nasaun sira hanesan Timor-Leste, Indonézia, Grande Britanika, Australia, Korea do Sul, Portugal, Brazil, Estadus Unidus Amerika, Malazia, Philippines, China, India, Ireland, Japan, Cape Verde, Vietnam, Bangladesh, Thailand, New Zealand, Singapore, Mozambique, Germany, France, Democratic Republic of the Congo, Angola, Pakistan, Canada, Italy, Spain, Cambodia, Egypt, Hong Kong, Saudi Arabia, Uganda, Netherlands, Belgium, Sweden, Kenya, Senegal, Mongolia, Ghana, Israel, United Arab Emirates, Sao Tome and Principe, El Salvador, Taiwan no Guinea-Bissau.
2. Download relatóriu
Vizitante sira ne’ebé download relatóriu FM nian versaun Tetum no Ingles, iha fulan Dezembru 2020 hamutuk 97 no Janeiru 2021 relatóriu no dokumentu importante seluk ne’ebé download hamutuk 375. Hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e.
Relatóriu ne’ebé download iha fulan Dezembru 2010 maka hanesan tuir mai ne’e:
Mahein Nia Lian Nú. 58 Projetu Refinaria no Petro-Kimíka: Mega Projetu ka Mega Ameasa?;
Mahein Nia Lian Nú. 71 Komprimentu Disiplinar Dezafiu ba Instituisaun PNTL no F-FDTL;
Mahein Nia Lian Nú.130 Rai Kilat Ilegal no Kilat Ilegal,
Mahein Nia Lian Nú. 131 FALINTIL-FDTL: Husi Militar Polítika ba Militar Profesional;
Mahein Nia Lian Nú. 142 Iregularidade iha Servisu Migrasaun no nia Impaktu sira;
Mahein Nia Lian Nú. 141 Konstrusaun Kais Temporariu iha Portu Hera tinan 2010 no nia Prejuizu ba Estadu Timor-Leste.
Relatoriu ne’ebé download iha fulan Janeiru 2021 maka hanesan tuir mai ne’e:
Mahein Nia Lian Nú. 151 Polítika Sosa Armas ba PSIK no Nia Kontrolu;
Mahein Nia Hanoin Nú. 17: Press release konaba Projetu Tasi Mane Nia Impaktu ba Feto sira;
Arkivu katalok Janeiru to’o Juñu 2012;
Arkivu katalog Janeiru to’o Juñu 2013;
Arkivu katalog Janeiru to’o Marsu 2014;
Arkivu katalog Abril to’o Jullu 2014,
Arkivu katalog Agustu to’o Dezembru 2014.
3. Intrevista no públikasaun iha media
Iha fulan Janeiru 2021 entrevista hamutuk 15 ho peskizador sira FM nian no publiksaun hamutuk 21. Media nasional ne’ebé halo kobertura (intrevista no halo publikasaun) maka hanesan Jornal Independente, GMN-TV, Jornal Timor Post, Jornal Suara Timor Lorosa’e no Tempo Timor Online. Númeru intrevista no públikasaun iha fulan Jeniru 2021 aumenta signifikante tebes kompara ho fulan Dezembru 2020 hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e.
Públikasaun relatóriu no artigu
Iha Janeiru 2021 FM halo publikasaun ba artigu/blog rua kona-bá Vice-Ministru Interior Hahu Harahun PNTL no Security risks and impacts from the Tasi Mane Project and South Coast Highway no relatóriu Mahein Nia Hanoin Nú. 17 Projetu Tasi Mane Nia Impaktu ba Feto sira. Ikus liu FM hato’o agradese ba vizitante sira rai laran nomos husi rai liur. Ami kontinua aktualiza informasaun hotu-hotu relasiona ho defeza, seguransa no negosiu estranjeiru iha Facebook Fundasaun Mahein: https://web.facebook.com/fundasaunmahein, Website: www.fundasaunmahein.org. Ami simu ita boot sira nia sujestaun ka kritika liu husi email: almeidamehein@gmail.com.
FALINTIL – Força de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) institusaun militar ida ne’ebé profesional no modernu transforma husi FALINTIL iha tinan 2001. Iha lala’ok estadu direitu demokratiku ierarkia militar a’as liu kaer husi sivil. Oviemente iha ierarkia defeza nian, Ministru Defeza iha kna’ar ne’ebé klaru atu fó sai tipu informasaun ba públiku tuir mandatu ne’ebé iha tiha ona, nune’e mos iha ierarkia militar mos hanesan, maibe iha biban barak Ministru Defeza ho Chefe Estado Maior General Forsa Armada (CEMGFA) sempre fó sai informasaun kontradiktóriu ne’ebé hamosu polêmika hanesan sita iha kraik ne’e:
“Ministru Defeza Filomeno Paixão hatete Governu fó perioriedade ba veteranu nia oan tama F-FDTL (GMNTV, 26 Janeiru 2021). CEMGFA Major Jeneral Lere Anan Timur hatete rekrutamentu ba F-FDTL haree liu ba saúde la’os veterenu nia oan (Tempo Timor Online, 03 Fevereiru 2021)”.
Husi estetementu rua ba topiku ida maibe lahanesan. Maske estetementu ne’e mai husi institusaun ida ne’ebé lolos ne’e iha koordenasaun diak antes fó sai ba públiku. Husi estetementu ida ne’e Fundasaun Mahein (FM) nota katak ba asuntu rekrutamentu F-FDTL seidauk iha koordenasaun signifikante ida ba pasa informasaun ba públiku kona-bá kompetênsia se nia ho tipu informasaun oinsa. Tamba laklaru no laiha mekanizmu atu fó sai informasaun iha se nia kompetênsia tuir lei no normas sira ne’ebé vigora iha institusaun.
FM louva dezenvolvimentu F-FDTL ne’ebé kontinua ba oin ho neneik maibe beibeik atu harii forsa ida ne’ebé profesional. Maibe mos preokupa tamba tuir lolos militar halo tuir deit ba desizaun sivil ne’ebé kaer responsavel ba planeamentu no prosesu rekrutamentu ne’ebé halo tuir lei no regulamentu militar ne’ebé iha.
Iha lalaok estadu direitu demokratiku ierarkia militar a’as liu kaer husi sivil. Iha kontestu ida ne’e, Prezidente Repúblika maka Komandante Supremu Forsa Armada nian, halo dezisaun ba funu, nomos halo nomeasaun no ezonerasaun ba xefia militar sira, (Konstitusaun RDTL, artigu 85). Ministru Defeza maka reprezenta Governu, halo planu no ezekuta polítika sira ba defeza nomos militar (Lei Defeza Nasional, artigu 16). Halo kontrolu no fiskalizasaun regular ba empeñamentu F-FDTL mak Parlamentu Nasional Komisaun B – komisaun ba asuntu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru (Lei Defeza Nasional, artigu 15). Ho ida ne’e responsabilidade F-FDTL nia maka hala’o komandu ne’ebé haree deit ba nivel operasional no tekniku militar no hatan deit ba planu no polítika sira ne’ebé hatun husi Ministru Defeza (Lei Defeza Nasional, artigu 29).
Maibe ho estetementu rua ne’ebé sita iha leten, Ministru Defeza ho CEMGFA, mai husi institusaun hanesan ho topiku hanesan maibe kontradiktóriu, tantu rezulta konfuzaun iha públiku nune’e mos públiku kestiona se lós maka iha kompetênsia ba tipu informasaun oinsa, ho se los maka delega atu fo informasaun tuir normas ka regra ne’ebé iha. FM husu atu Ministériu Defeza halo regra no koordena didiak ho FFDTL, kona-bá se los maka atu hasai informasaun ho tipu ida ne’e no ida ne’eba, atu nune’e labele kria konfuzaun iha públiku.
FM mos deskorda kona-bá kriteira ne’ebé fó sai no aplika ba rekrutamentu F-FDTL ne’ebé fó prioridade liu ba veteranu nia oan. Topiku ida ne’e ikus mai sai tiha kontradiktóriu entre Ministru Defeza ho CEMGFA. CEMGFA Lere Anan Timur maka fó sai uluk no aplika ona iha rekrutamentu F-FDTL tinan 2020. Ema ne’ebé atu hetan formulariu tenke aprezenta ho fixa veterenu ne’ebé hetan kuiñesementu husi Komisaun Veteranu nia.
Enkuantu F-FDTL institusaun militar uniku nasional ne’ebé garante independensia, integridade teritorial no proteje sidadaun sira husi ameasa externa, forma esklusivamente husi timor-oan sira (Lei Defeza Nasional, artigu, 25), no sidadaun nasional deit maka hola parte (Konstitusaun RDTL artigu 146). Maibe aplika kriteiria veteranu “deskrimina” tiha timor-oan sira no sira tenke lakon nia direitu ba oportunidade ne’e, no ida ne’e lamentasaun ne’ebé FM rasik simu husi joven la konsege hetan formulariu iha rekrutamentu iha tinan 2020 nia. Afirma katak kriteria eradu ne’e tenta hafahe timor-oan sira no la tuir prinsipiu estadu direitu demokratiku nia ne’ebé forma ho baze Konstitusaun RDTL.
Tuir Konstituisaun RDTL, artigu 3, sidadaun timor-oan hotu maka sira ne’ebé moris nanis iha rai laran no rai liur husi inan ka aman ema timor-oan, oan sira ne’ebé aman ka inan ema rai seluk, ne’ebé idade liu ona tinan sanulu, no sira rasik hili sai sidadaun Timor-Leste, hotu iha direitu ba oportunidade ne’ebé hanesan, la haree ba kór, rasa, no estatutu sosial. Tamba ne’e lei maka dehan iha sidadaun nasional ne’e ida deit, no la’os fahe ba keta-ketak. Ho ida ne’e FM aseita maka veteranu sira merese atu hetan respeitu no Estadu tenke fó rekuiñesementu espesial, no tenke trata iha ministériu ketak ida. Nune’e vaga ba F-FDTL ne’e loke ba timor-oan hotu atu hetan oportunidade igual la’os halo diskriminasaun ba timor-oan sira tamba kauza husi lisaun pasadu.
Nune’e atu hases influênsia polítika no labele fo fatin ba militar nia komandante sira halo komentariu polítiku ne’ebé dala ruma kria mind-set ida ne’ebé dehan “veteranu”, membru CCF ka sel-seluk tan, ikus mai harahun institusaun nia performansia no la’o tuir deit pesoal nia jeitu maibe lala’o tuir lei nia haruka. Govenu tenke kria mekanizmu diak ba iha komunikasaun defeza no militar. Ho nune’e deit F-FDTL bele manan konfiansa públiku diak liu, nune’e mos implementa jestaun no operasional bazeia ba regra no lalaok kultura defeza nian iha Timor-Leste ka ba iha rejiaun ida ne’e.
Ho ida ne’e FM rekomenda:
Rekomenda ba Parlamentu Nasional atu halo fiskalizasaun ba lalaok sira, lei no kriteiru sira ne’ebé aplika kona-bá kandidatu foun ba membru F-FDTL;
Rekomenda ba Ministru Defeza tenke kria mekanizmu rekrutamentu depois F-FDTL implementa rekrutamentu ne’e tuir despaisu ka regra ne’ebé Ministériu Defeza hatun tiha ona;
Husu ba militar sira atu obdese nafatin ba regras no orgaun soberanu sira ne’ebé eleitu demokratikamente;
Rekomenda ba Ministru Defeza ho Chefe Estado Maior General Forsa Armada nian atu iha sira nia porta voz hodi evita komunikasaun sira kontradiktóriu.
Iha Dezembru 2019 Governu Xina fó sai kona-bá virus foun ida ne’ebé daet daudauk iha sira nia rain no konfirma husi Organizasaun Mundial ba Saúde (OMS) no virus ne’e hanaran Covid-19. Hafoin ne’e, OMS fó sai kona-bá kestaun estratéjiku no prioridade sira hodi prevene no kontrola Covid-19. Situasaun ne’e hamosu resposta global ida hodi evita virus ne’e daet maka distansia sosial, auto karantina, lockdown no hapara atividade sira iha públiku hodi evita virus ne’e daet ba bebeik.
Nune’e, relatóriu ida ne’e nu’udar rezultadu monitorizasaun Fundasaun Mahein (FM) nian desde Timor-Leste deklara Estadu de-Emerjensia hodi responde ba pandemia Covid-19. Iha ne’ebé ligadu ho papel sira husi PNTL implementa regra no medida sira prevensaun Covid-19 nomos atuasaun polisial nian relasionadu manutensaun ba ordem públika, prevensaun krime no aplikasaun lei durante pandemia Covid-19.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Relatóriu ida ne’e deskreve kona-bá informasaun sira ne’ebé Fundasaun Mahein (FM) fornese ba públiku durante fulan ida nia laran liu husi meius sira hanesan website, facebook, jornal, radio no televizaun.
Asesu ba website no Facebook
Iha Fevereiru 2021 vizitante ka ema ne’ebé asesu ba FM nia website hamutuk 6,916 liu-liu asesu ba relatóriu, artigu no dokumentu importante sira ne’ebé FM disponivel ba públiku. Depois iha Janeiru 2021 vizitante ne’ebé asesu ba FM nia website hamutu 11,006. Husi númeru entre Janeiru no Fevereiru maka iha fulan fevereiru nian menus liu kompara ho Janeiru. Vizitante sira ne’ebé asesu ba FM nia website iha fulan Fevereiru 2021 mai husi Timor-Leste no nasaun sira seluk hanesan Estadus Unidus Amerika, India, Vietnam, Norwegia, Rusia, Grande Britanika, Irlanda, Australia, Indonézia, Thailand, Korea do Sul, Alemaña, Fransa, Ukraina, Canada, Netherland no Portugal.
Vizitante sira ne’ebé like Facebook FM nian to’o fulan Janeiru 2021 hamutuk 13,856 no fulan Fevereiru 2021 hamutuk 14,002. Númeru ida ne’e hatudu entre fulan Janeiru 2021 ho Fevereiru 2021 ema ne’ebé like Facebook FM iha Fevereiru aumenta ba 146. Nune’e vizitor sira ne’ebé asesu ba website nian no Facebook FM nian hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e:
Vizitante sira ne’ebé like Facebook FM nian husi Nasaun sira hanesan Timor-Leste, Indonézia, Grande Britanika, Korea do Sul, Portugal, Brazil, Estadus Unidus Amerika, Malazia, India, Irlanda, Cape Verde, Philippines, Japaun, Banglades, Vietnam, New Zealand, Mozambique, Xina, Singapore, Canada, Thailand, Netherlands, Alemanha, France, Cambodia, Democratic Republic of the Congo, Italy, Angola, Pakistan, Spain, Belgium, Hong Kong, Saudi Arabia, Mongolia, Egypt, Israel, Benin, Uganda, Senegal, Myanmar, Ghana, Macau, Laos, Rwanda, United Arab Emirates, Cuba, Kenya, El Salvador no Sweden
2. Download relatóriu
Vizitante sira ne’ebé download relatóriu FM nian versaun Tetum no Ingles, iha fulan Janeiru hamutuk 375. Iha fulan Fevereiru relatóriu no dokumentu importante seluk ne’ebé download hamutuk 353. Hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e.
Relatoriu ne’ebé download iha fulan Janeiru 2021 maka hanesan tuir mai ne’e:
Mahein Nia Lian Nú. 151, Polítika Sosa Armas ba PSIK no Nia Kontrolu;
Mahein Nia Hanoin Nú. 17, Press release konaba Projetu Tasi Mane Nia Impaktu ba Feto sira;
Iha fulan Fevereiru 2021 Intrevista hamutuk 21 ho peskizador sira FM nian no publikasaun hamutuk 16. Media nasional ne’ebé halo kovertura (Intervista no halo publikasaun maka hanesan Jornal Independente, Jornal Timor Post, Jornal Suara Timor Lorosa’e no Loluwari Media Online, Radio Komunidade no the Dili Weekly. Iha Janeiru 2021 Intrevista hamutuk 15 ho peskizador sira FM nian no publiksaun hamutuk 21. Media nasional ne’ebé halo kobertura (Intrevista no halo publikasaun) maka hanesan Jornal Independente, GMN-TV, Jornal Timor Post, Jornal Suara Timor Lorosa’e no Tempo Timor Online. Númeru entrevista no públikasaun iha fulan Jeneiru no Fevereiru 2021 ladun iha diferensia boot hanesan hatudu iha grafika kraik ne’e.
4. Públikasaun relatóriu no artigu
Iha Fevereiru 2021 FM halo publikasaun ba artigu/blog tolu kona-bá Transformasaun F-FDTL: lideransa tenke respeita ba lei no fó espasu ba jerasaun foun, Polêmika Divulga Informasaun ba Públiku entre Ministru Defeza ho CEMGFA, Matrix Outreach Fulan Janeiru 2021, no relatóriu Mahein Nia Lian Nú.152 PNTL: Polisiamentu iha Situasaun Pandemia Covid-19.
Ikus liu FM hato’o agradese ba vizitante sira rai laran nomos husi rai liur. Ami kontinua aktualiza informasaun hotu-hotu relasiona ho defeza, seguransa no negosiu estranjeiru iha Facebook Fundasaun Mahein: https://web.facebook.com/fundasaunmahein, Website: www.fundasaunmahein.org. Ami simu ita boot sira nia sujestaun ka kritika liu husi email: almeidamehein@gmail.com.
Dezde Marsu 2020, Governu Timor-Leste implementa meius extraordináriu balun hodi prevene transmisaun SARS-CoV-2 iha territóriu nasionál, hanesan deklara Estadu de Emerjénsia, suspende aviaun komérsial, kuarentina obrigatória ba ema ne’ebé mai husi rai liur, ho restriksaun internal ba sidadaun nia movimentu no halibur malu. To’o Marsu 2021, ema barak asume meius sira ne’e konsege duni prevene transmisaun Covid-19 iha Timor-Leste laran, no Governu hetan apoiu barak husi observador Timor-oan ho estranjériu, inklui artigu pozitivu iha media internasionál.
Fundasaun Mahein rekuiñese katak Governu foti asaun iha momentu ne’eba bazeia ba informasaun limitadu no tauk boot kona-bá Covid-19 fó ameasa ba populasaun no sistema saúde públiku. Maske iha ona mudansa barak iha situasaun ho debate iha nivel internasionál desde Marsu 2020, seidauk iha debate públiku ne’ebé sériu kona-bá sustentabilidade ka impaktu total husi Timor-Leste nia resposta kontra Covid-19. Foin lalais, pâniku no restriksaun aumenta ba beibeik tanba transmisaun lokál, nune’e Fundasaun Mahein haree importante tebes atu revé fila fali resposta kontra Covid-19, liu-liu haree evidénsia husi nasaun seluk kona-bá impaktu ba ema baibain nia moris. Maske ami konkorda katak presiza duni foti meius oin-oin, ho artigu ida ne’e Fundasaun Mahein husu pergunta kritiku balun kona-bá Governu nia estratéjia ba longu-prazu, no mos oferese sujestaun balun atu hadiak Estadu nia jestaun ba krize ne’e.
Iha kuarta-feira, loron 10 Marsu, video ida sirkula iha media sosiál hatudu polísia ida ho kilat boot obriga traballador saneamentu na’in rua basa malu, tanba sira viola regras ‘serca sanitaria’ foun ne’ebé aplika iha Dili. Akontesimentu ne’e viola klaru lei ne’ebé regula hahalok polísia nian, maibe mos hatudu limitasaun kapasidade PNTL nian atu evita violasaun ema nia direitu, hapara atividade esensiál no provoka konflitu sosiál bainhira implementa orden emerjénsia. Komandu PNTL kondena ona asaun ne’e no komesa ona investiga membru polísia refere, no Fundasaun Mahein louva resposta husi komandu ne’ebé halo lalais.
Maske nune’e, ami mos hanoin katak ita tenke haree akontesementu ne’e iha ninia kontextu. Fundasaun Mahein konsidera ne’e hanesan konsekuénsia husi polítika maka’as ne’ebé autoridade iha Timor-Leste hili hodi kontrola Covid-19, no mos iha rai barak. Covid-19 hanesan ameasa boot ba saúde públiku, maibe aproximasaun brutál ne’ebé kontribui ba pâniku sosiál no violasaun direitus umanus mos sai ameasa ba seguransa públiku ho direitu demokrátiku. Tanba violasaun barak ne’ebé mosu durante krize Covid-19, Sekretária-Jerál ONU António Guterres foin hakerek artigu ida dehan katak Covid-19 lori “pandemia abuzu direitus umanus”. Ema barak komesa ona hakilar ba Governu atu implementa regras maka’as liu tan no aumenta penalidade kontra ema ne’ebé la kumpre regras, maibe Fundasaun Mahein preokupa tebes katak ida ne’e sei fó impaktu negativu barak, no ema vulnerável sei sofre. Tanba ne’e, ami repete ba públiku ho ukun na’in, Covid-19 iha nia baze krize saúde, la bele konsidera nu’udar asuntu kriminál ka polisiamentu deit.
Ami mos preokupa tebes katak polísia prevene hela transportasaun sasán esensiál tama-sai Dili, hanesan produtu agrikola ho ai-han importadu. Ami agradese ba Governu tanba fó sai ona avizu dehan katak polísia tenke fó dalan ba movimentu produtu ai-han ho bens no servisus esensiál sira seluk. Maske nune’e, ami nafatin preokupa katak Governu implementa serca sanitária antes informa polísia atu la bele prevene movimentu produtu ai-han entre kapital Dili ho area rurál sira. Tuir ami nia haree, ne’e hatudu falta antisipasaun husi parte autoridade sira kona-bá konsekuénsia ne’ebé mai husi “lockdown” iha sidade kapital.
Atu mellora polísia nia kompreensaun kona-bá regras no restriksaun sira, Fundasaun Mahein sujere katak Governu bele kria mekanizmu formal ida anexu ba Sentru Integradu Jestaun Krize hodi asegura komunikasaun ho koordensaun diak entre polísia ho autoridade Estadu sira seluk, hanesan Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Ministériu Interior, Ministériu Komérsiu ho Indústria ho Ministériu Agrikultura. Iha parte ida, ne’e bele prevene violasaun ema nia direitus, no segundu bele garante katak polísia komprende katak transportasaun produtu esensiál sira tenke la’o nafatin hanesan baibain. Karik atividade sira ne’e para, ne’e bele fó impaktu negatívu ba ema nia moris rasik, no mos ba sistema ai-han nasionál no funsionamentu sosiedade tomak.
Fundamentál liu, Fundasaun Mahein observa katak anúnsiu emerjénsia lor-loron, orden ba “lockdown” ne’ebé mosu derepente, no asisténsia insufisiente ba grupu vulnerável ne’ebé afeita husi impaktu ekonómiku, meius hotu ne’e kontribui ba tensaun, terus ho konflitu sosiál iha públiku. Ne’e mos kria stress psikolójiku barak ne’ebé lori impaktu negatívu mai iha saúde públiku. Hanesan akontese ona iha nasaun barak, Ospitál Nasionál Guido Valadares agora pasiente menus hela tanba ema barak tauk ba ospitál, ne’e sei lori impaktu ba moras sira seluk tanba ema la buka tratamentu. Aleinde ne’e, maske ema barak haree lockdown iha Dili hanesan buat ida ne’ebé nesesáriu, ema barak halai husi Dili iha Segunda-feira kalan (8 Marsu 2021) tanba sira tauk lockdown sei afeita ba sira nia atividade ekonómiku ka lori atensaun husi Estadu. Ne’e signifika iha posibilidade ema balun infetadu halai tiha ona ba foho.
Governu tenke haree didiak fali nia estratéjia tanba razaun rua: Falta kapasidade ajénsia seguransa sira atu implementa regra emerjénsia sira ne’e ho seguru, no pâniku públiku ne’ebé aumenta beibeik. Governu kleur ona hein deit katak taka fronteira ho kuarantina sei prevene transmisaun lokál. Maibe, fasil atu halo prediksaun katak kazu foun sei mosu, liu-liu bainhira Governu komesa halo teste masál iha komunidade. Nune’e mos, fasil halo prediksaun katak violasaun direitus umanus sei mosu bainhira manda polísia ho treinamentu ne’ebé limitadu atu hapara ema nia movimentu ho atividade loro-loron. Tanba ne’e, en vez de kontinua tuir planu bazeia ba desizaun ne’ebé halo iha Marsu 2020, Fundasaun Mahein haree importante atu análiza didiak asumsaun balun ne’ebé informa Governu nia polítika kontra pandemia.
Primeiru, dadus barak hatudu katak virus SARS-CoV-2 sirkula iha nível internásional dezde Dezembru 2019, no iha evidénsia katak virus tama ona iha Europa iha Setembru 2019. Nune’e mos, perítus barak asume iha inísiu katak SARS-CoV-2 sei halo ema barak moras bainhira nia daet iha kualker fatin ruma, inklui iha Timor-Leste. Maibe, estudu antibody balun husi New Delhi (India) ho Tokyo (Japaun) hatudu katak virus ne’e daet duni ba ema barak iha ne’eba, maibe husi partisipante iha estudu ne’e, ema minimu tebes moras grave ka mate. Tanba Timor-Leste foin taka nia fronteira iha Marsu 2020, iha posibilidade katak SARS-CoV-2 komesa ona hadaet durante fulan balun, maibe ema la deteta. Maibe, la iha dadus ruma atu bele konfirma ida ne’e, tanba ne’e Governu bele halo estudu antibody ida atu sukat se ema balun kona duni virus ne’e tiha ona. Aleinde ne’e, estudu antibody dala barak la kapta ema hotu iha populasaun ne’ebé iha ona imunidade, tanba antibody sai lalais husi isin, signifika iha posibilidade teste sei la hetan antibody, maske imunidade iha tiha ona.
Perítus barak mos asume katak la iha imunidade ruma kontra SARS-CoV-2 iha populasaun. Maibe, estudu barak hatudu ona katak ne’e sala, iha duni imunidade husi virus seluk – hanesan virus ne’ebé provoka moras inus metin no mear – ne’ebé bele proteje ema husi moras Covid-19. Sientista balun hanoin katak “cross-immunity” ne’e hanesan fator importante ida ne’ebé esplika tanba sa la iha impaktu boot husi Covid-19 iha Africa ka Asia Leste. Fator rua tan ne’ebé sientista hanoin limita impaktu Covid-19 iha nasaun seidauk dezenvolvidu maka populasaun ho maioria joven no klima. Analiza komparativa balun hetan katak fator xave ne’ebé determina impaktu husi Covid-19 maka fator estrutrual hanesan idade populasaun, GDP (nasaun riku maka hetan impaktu boot liu), klima, ho saúde populasaun, liu-liu obesitas (bokur).
Asumsaun ida tan maka Governu tenke halo teste masál ho PCR, no uza rezultadu teste ne’e hodi deside restriksaun ba ema individuu no mos sosiedade tomak. Iha Timor-Leste, depois hetan teste pozitivu balun deit, Governu implementa kedas “konfinamentu obrigatóriu”, inklui iha Dili. Maibé, sientista barak avizu katak PCR teste ne’e sensitivu los, signifika bele pozitivu nafatin maske ema la iha ona infeksaun ativu. Artigu ne’ebé foin públika iha jornál médiku The Lancet deklara katak bainhira teste PCR uza síkulu 30-40, “entre 50-75% husi pozitivu ne’e, sira la iha ona infeksaun ativu”. Dr Rui de Araújo rasik rekuiñese problema ida ne’e, nia nota katak ema ne’ebé teste pozitivu iha Baucau tama ona iha faze rekuperasaun tanba nia teste pozitivu ho síkulu 42, ne’ebé hatudu montante virus iha ema ne’e nia isin minimál tebes.
WHO responde tiha ona ba preokupasaun no artigu husi sientista barak kona-bá problema ‘pozitivu falsu’ ne’e, hakerek avizu katak tenke haree didiak ba rezultadu pozitivu PCR. Sira fó razaun katak bainhira ita uza sikulu 30-40, maibe virus iha komunidade la barak, iha posibilidade katak rezultadu pozitivu barak ne’e la’os infeksaun ne’ebé ativu. Ema balun hanoin opsaun seguru liu maka halo teste masál, maske hetan pozitivu falsu barak, tanba bele kontrola transmisaun. Maibe, ami hakarak fó hatene katak pozitivu falsu mos lori impaktu negativu barak ba individuu ho sosiedade, tanba bainhira ema teste pozitivu ema bele sofre stress, trauma no stigma, lakon osan ka servisu, no mos bele lakon tratamentu saúde ba moras seluk tanba doutor ka ospitál lakohi fó tratamentu ba ema ho teste pozitivu.
Karik Governu ho asesór sira haree teste masál ho anúsiu loro-loron hanesan dalan ne’ebé seguru liu. Maibé, Governu tenke rekuiñese katak polítika ne’e mos kontribui ba pâniku no tauk iha populasaun, liu-liu bainhira públiku rona kona-bá kazu foun loro-loron maibe la iha informasaun klaru kona-bá pasiente ne’e nia kondisaun, hanesan ema ne’e sen sintomas (la moras), ka moras oituan deit, ka moras todan. Maske Governu sempre ko’alia “la bele pâniku”, ami haree imposível atu hamenus pâniku bainhira restriksaun ba movimentu no númeru kazu kontinua aumenta. Falta fiar entre populasaun ho autoridade mos kontribui ba tensaun entre komunidade ho ekipa saúde, hanesan ameasa violentu kontra ekipa saúde ne’ebé foin akontese.
Tanba Governu tenke kontinua monitoriza Covid-19, ami sujere Governu tenke konsidera dalan alternativa duké uza deit teste masál PCR ho lockdown bainhira hetan rezultadu pozivitu. Opsaun ida Governu bele husu doadór atu ajuda kria kapasidade ba teste rapidu antigen, ne’ebé hetan rezultadu iha minutu balun deit, no mos baratu ho nível teknolojia menus kompara ho PCR. WHO rasik rekomenda ona sistema ida ne’e ba nasaun seidauk dezenvolvidu, no Indonézia komesa implementa ona.
Atu hamenus pâniku no hasa’e kuiñesementu ho konfiansa iha públiku, Governu tenke halo esforsu atu fahe informasaun ne’ebé realistiku kona-bá risku husi Covid-19. Bainhira Governu responde ba kada teste pozitivu hanesan emerjénsia boot, ne’e bele hatun konfiansa públiku, liu-liu tanba ema barak fiar ona katak média ho Governu ezajera risku husi moras ne’e. Governu bele mos fahe informasaun klaru kona-bá kondisaun ema ho teste pozitivu, karik sira iha sintomas ka lae, moras grave ka lae. Au mezmu tempu Governu bele fornese informasaun realístiku kona-bá risku ba grupu diferente, hanesan joven kompara ho katuas ferik sira, no mos hanorin públiku atu oinsá bele haforsa saúde jerál.
Bainhira Governu falla atu informa povu katak ema hotu la iha risku ne’ebé hanesan, maibe depende ba idade no kondisaun fiziku, ne’e bele estraga povu nia fiar bainhira sira hetan informasaun ne’e husi fonte informasaun seluk. Aat liu sira bele lé informasaun sala ne’ebé nega realidade moras Covid-19. Governu bele halo komunikasaun pozitivu ne’ebé esplika klaru kona-bá risku, no dalan simplés atu hamenus risku, nune’e bele hamenus risku no hametin povu nia fiar. Iha evidénsia barak ona katak obesitas (bokur) ho falta Vitamina D kontribui ba moras todan Covid-19, hanesan mos ba moras oi-oin. En vez de obriga populasaun hein iha uma deit ka obriga ‘distansia sosial’ (ne’ebé bele dehan ladún realistiku iha kontextu Timor), Governu bele rekomenda ba públiku atu sai iha loron manas, exersisiu ho dada iis ho anin fresku mínimu 30 minutus loro-loron. Ida ne’e sei fó benefísiu ba populasaun nia imunidade no saúde jerál. Krize ne’e mos fó oportunidade diak atu hanorin povu kona-bá importánsia nutrisaun ba saúde.
Governu bele hamenus pâniku no uza rekursu ho estratéjiku liu, atraves de hapara teste masál PCR ho anúnsiu emerjénsia loro-loron kona-bá kazu foun. Opsaun diak liu maka Governu bele fokus rekursu atu buka deit ema ho sintomas iha komunidade, no halo teste ba sira ho kontaktu direta. Governu mos tenke investe iha kapasidade sistema saúde públiku tomak atu bele jere moras ho epidemia oi-oin. Ida ne’e seidauk akontese iha nasaun barak, karik tanba fasil liu ba Governu sira atu halo orden emerjénsia duké investe iha saúde públiku ba tempu naruk. Maibé, ida ne’e esensiál tebes ba jestaun saúde públiku, no mos epidemia seluk iha futuru.
Iha posibilidade vasina bele hapara epidemia, maibe Timor-Leste nia kapasidade saúde limitadu tebes, signifika halo vasinasaun ba populasaun tomak sei han tempu naruk los. Maibe Timor-Leste presiza sai husi krize urjente, tanba krize ne’e kria terus, problema saúde seluk, estraga dezenvolvimentu ekonomia no hatun konfiansa públiku. Tanba ne’e, Governu tenke konsidera estratéjia seluk duké depende deit ba vasina. Hanesan mensiona iha letan, tenke investe iha setór saúde públiku. Au mezmu tempu, Governu bele prepara atu kombate impaktu direta husi Covid-19 atraves de sosa ai moruk oi-oin hanesan corticosteroid ho anti-malarial ne’ebé baratu ho seguru, ne’ebé uza tiha ona iha nasaun barak. Persentajen pasiente ne’ebé mate husi Covid-19 tun maka’as tanba doutor iha rai barak aprende oinsá bele fó tratamentu ne’ebé diak liu. Timor-Leste la presiza repete fali sala ne’ebé halo iha nasaun barak iha Marsu-Abríl 2020.
Ikus liu, akadémiku ho organizasaun internasionál barak avizu ona katak bainhira halo “lockdown” iha nasaun seidauk dezenvolvidu araska tebes tanba halo ema barak lakon osan ho menus hahan lalais. Ne’e akontese tanba iha nasaun seidauk dezenvolvidu, númeru empregu informal barak liu no falta apoiu sosiál husi Governu. Tanbe ne’e, Dr David Nabarro husi WHO husu Governu sira atu la bele depende ba lockdown hanesan mekanizmu kontrola primaria tanba lockdown fó impaktu boot ba ema kiak ho vulnerável sira. ONU ho estudu akadémiku barak mos hatudu ona katak pobreza ho malnutrisaun aumenta ba beibeik tanba restriksaun ba atividade ekonómiku durante pandemia, no ida ne’e lori impaktu negativu ba ema barak agora no ba futuru. Ajénsia internasionál avizu katak programa vasinasaun ba moras seluk ho programa kontra TB ho malaria suspende, no eskola ba labarik barak taka, no ida ne’e sei fó impaktu boot liu duké Covid-19 rasik iha nasaun barak, liu-liu ba labarik. Maske Timor-Leste evita impaktu negativu barak liu, ema barak terus ona no ita seidauk haree impaktu hotu husi meius kontra Covid-19. Fundasaun Mahein haree katak tenke avalia impaktu negatívu sira ne’e kompara ho risku husi Covid-19 rasik, no la bele dehan deit impaktu aat sira ne’e hanesan sakrifísiu nesesáriu hodi kontrola Covid-19. Mínimu Governu tenke rekuiñese impaktu sira ne’e no esforsa atu fó apoiu ba ema vulnerável sira.
Fundasaun Mahein apresia Governu nia susesu minimiza impaktu husi Covid-19 iha Timor-Leste. Ami la nega risku husi Covid-19 ba saúde públiku, maibe ami fiar katak ita presiza halo debate públiku kona-bá kustu ho benefísiu husi meius ne’ebé Governu foti, tanba debate ne’e seidauk la’o to’o agora. Maioria haree meius sira ne’e hanesan susesu boot, maibé ita tenke rekuiñese katak meius sira ne’e lori terus ba ema barak, hatun konfiansa públiku no kontribui ba pâniku sosiál. Nune’e mos, Governu nia estratéjia atu sai husi krize depende deit ba vasinasaun, maibe planu ne’e presiza tempu, signifika fronteira bele taka ho lockdown bele repete ba tinan ida-rua tan, no ida ne’e la sustentável. Ukun na’in sira tenke lembra katak saúde públiku la’os deit kontrola Covid-19 – tenke haree no jere prioridade oi-oin, inklui moras sira seluk ho problema ekonómiku ne’ebé bele mos oho ema barak. Ne’e duni, ema balun mate tiha ona iha Timor durante krize ne’e tanba sira la bele ba rai liur hodi halo tratamentu saúde. Tanba ne’e, ami husu Governu atu konsidera deit evidénsia totál no estratéjia alternativa ne’ebé eziste. Ida ne’e bele hamenus pâniku ho konflitu sosiál, no impaktu sira seluk husi meius kontra Covid-19, atu nune’e Timor-Leste bele sai neneik husi krize ne’e, no mos kontrola impaktu direta husi Covid-19 rasik.
Tinan rua tui-tuir malu 2020 no 2021 – Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) komemora nia aniversariu ho operasaun boot ida hodi tulun populasaun sira luta hasoru pandemia Covid-19. Iha tempu krize ida ne’e ejije PNTL eleinde hala’o funsaun polisial – PNTL mos tenke ajusta nia servisu sensebiliza regra no medida sira prevensaun Covid-19 ba komunidade sira iha teritoriu nasional.
Iha âmbitu sensebilizasaun regra no medida sira prevensaun Covid-19, PNTL nia polisiamentu durante situasaun pandemia Covid-19 merese hetan apresiasaun husi públiku – maibe tenke hadi’a mos naksalak sira durante ne’e sosiedade tomak preokupa. Liu-liu atuasaun no komunikasaun sira iha públiku hodi evita violâsaun no pâniku ba komunidade.
Fundasaun Mahein (FM) nota pontu importante sira iha atuasaun PNTL nian – membru PNTL sira tenke kaer metin ba Lei no regra sira atuasaun nian. Kazu ne’ebé públiku tomak preokupa, membru PNTL ida iha area Tasi-Tolu Dili, obriga pesoal servisu saneamentu na’in rua basa malu ho ezemplu basa husi membru ne’e ba pesoal saneamentu na’in rua ne’e. Seluk fali iha merkadu Taibesi – Dili, membru saneamentu ida hetan agresaun husi membru PNTL ida ne’ebé hala’o servisu iha area ne’e. Tamba pesoal saneamentu ne’e la uza maskra.
Hodi sensebiliza komunidade sira kumpri ba regra sira prevensaun Covid-19, kna’ar prinsipal ida husi membru PNTL sira iha terenu, maibe la admite uza forsa ne’ebé la nesesariu. Iha ne’ebé determina ona iha medida sira ezekusaun ba Estadu de-Emerjensia nian nu’udar dezeobedensia ba Lei no nia medida sira hala’o tuir Kodigu Prosesu Penal no Kodigu Penal Timor-Leste nian.
Iha sorin seluk, hadiak koordenasaun no komunikasaun sira ho públiku. Liu-liu iha nivel komandante sira – tenke iha koordanasaun “ordem no nia implementasaun” hodi evita interpretasaun ne’ebé sala husi membru sira iha terenu. Kazu ikus liu, iha loron 26 Marsu 2021 – iha estrada públiku kapital Nasaun nian membru PNTL sira ne’ebé halo servisu iha area sira ne’e hato’o ba komunidade sira “husi ne’e ba oin labele ona la’o no hela iha uma deit no movimentu hotu-hotu blokeia” tuir ordem Komandu nian. Liu tiha oras balu Komandante-Jeral PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa liu husi media sosial Facebook rejeita ordem ne’e.
Atu evita naksalak sira nune’e, iha nivel komandu nian presiza hadi’a koordenasaun no komunikasaun sira – ligadu ho implementasaun Lei no regra sira. Nune’e mos atu asegura implementasaun ordem sira ne’ebé komandu hasai tenke tuir Lei. Nune’e evita interpretasaun sala husi membru sira iha terenu. Enkoraja membru PNTL sira iha terenu promove komunikasaun diak ho komunidade sira (dialogu) duke aproximasaun sira ne’ebé ho deit forsa.
Ikus liu, naksalak ka lisaun polisiamentu sira durante ne’e ho komemorasaun aniversariu PNTL nia ba dala-XXI – PNTL la’os foin hamriik maibe tenke maduru iha nia servisu no ejije servisu ka atuasaun ida profesional.
Desde Timor-Leste rejista kazu dahuluk Covid-19 iha loron 21 Marsu 2020, Governu halo ona resposta lalais ida maka deklara Estadu de-Emerjensia ho nia medida ezekusaun sira ne’ebé involve institusaun govermental sira, sosiedade sivil sira no apoiu husi ajensia internasional sira. Hodi asegura implementasaun Estadu de-Emerjensia – Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) iha papel importante, liu-liu implementasaun regras no medida sira prevensaun pandemia Covid-19. Portantu pandemia Covid-19 hanesan krize saúde públika ida ne’ebé bele hamosu kalamidade públika. Iha ne’ebé kaer metin ba PNTL nia misaun ne’ebé estabelese iha Konstitusaun no Lei sira, PNTL nia polisiamentu durante situasaun Covid-19 hanesan tuir mai ne’e:
1) Sosializasaun ba regra no medida prevensaun Covid-19 ba komunidade, motorista no kondutor sira ne’ebe kondus transporte públiku no privadu liu husi patrullamentu regular polisial nian husi Komandu Munisipal sira, Unidade sira, Departamentu sira, Ofisial Polísia Suku (OPS) iha nivel nasional no munisipiu sira. Nune’e mos apoiu ekipa servisu saúde no voluntariu sira halo desinfekta ba movimentu transporte públiku no privadu sira nomos instalasaun públiku sira. 2) Vijilansia iha fatin kuarentena sira nomos fatin izolamentu iha kapital Dili no munisipiu sira durante oras 24 nia laran. Nune’e mos fó tulun ba ajente servisu saúde sira bainhira halo evakuasaun ba sidadaun sira ne’ebé deteta pozitivu Covid-19 ba fatin izolamentu. 3) Monta postu vijilansia no patrullamentu iha area sira ne’ebé deteta iha movimentu ilegal iha fronteira no identifika sidadaun sira ne’ebé hakat ilegal iha fronteira lori ba kumpri medida sira prevensaun Covid-19 hanesan kuarentena. Nomos sosializasaun regra no medida sira prevensaun ba Covid-19 ba komunidade sira ne’ebé hela iha rai ketan. 4) Patrulamentu iha parte tasi-ibun sira husi Unidade Polísia Marítima hodi asegura peskador no komunidade em-jeral kumpri ba regra no medida prevensaun pandemia Covid-19. 5) Vijilansia iha dalan protokolu sira, nasional no munisipiu sira liu husi servisu polisial nian, liu-liu movimentu sidadaun sira nian no asegura sidadaun sira kumpri ba regra no medida sira prevensaun Covid-19. 6) Vijilansia iha pontu entrada no saída sira hanesan aeroportu, portu no fronteira terrestre nian ba sidadaun nasional no estranjeiru sira ne’ebé tama-sai iha teritoriu nasional. 7) Vijilansia ka fó seguransa ba ofisial sira Governu nian durante distribui sasan sexta bázika no tulun sira seluk ba komunidade sira iha nivel nasional to’o iha komunidade sira hela iha area remotas. 8) Ekipa Médiku Komandu Jeral PNTL nian halo sensibilizasaun kona-bá prevensaun Covid-19 ba membru sira iha unidade, servisu no departamentu sira PNTL nian.
Iha âmbitu sensebilizasaun regra no medida sira prevensaun Covid-19, PNTL nia polisiamentu merese hetan apresiasaun husi públiku – maibe tenke hadi’a mos naksalak sira durante ne’e sosiedade tomak preokupa. Liu-liu atuasaun no komunikasaun sira iha públiku hodi evita violâsaun no pâniku ba komunidade.
1) Fundasaun Mahein (FM) nota ligadu ho atuasaun PNTL nian – membru PNTL sira tenke kaer metin ba Lei no regra sira atuasaun nian. Kazu ne’ebé públiku tomak preokupa, membru PNTL ida iha area Tasi-Tolu Dili, obriga pesoal servisu saneamentu na’in rua basa malu ho ezemplu basa husi membru ne’e ba pesoal saneamentu na’in rua ne’e. Seluk fali iha merkadu Taibesi – Dili, membru saneamentu ida hetan agresaun husi membru PNTL ida ne’ebé hala’o servisu iha area ne’e. Tamba pesoal saneamentu ne’e la uza maskra.
2) Iha sorin seluk, hadi’a koordenasaun no komunikasaun sira ho públiku. Liu-liu iha nivel komandante sira – tenke iha koordanasaun “ordem no nia implementasaun” hodi evita interpretasaun ne’ebé sala husi membru sira iha terenu. Kazu ikus liu, iha loron 26 Marsu 2021 – iha estrada públiku kapital Nasaun nian membru PNTL sira ne’ebé halo servisu iha area sira ne’e hato’o ba komunidade sira “husi ne’e ba oin labele ona la’o no hela iha uma deit no movimentu hotu-hotu blokeia” tuir ordem Komandu nian. Liu tiha oras balu Komandante-Jeral PNTL Komisariu Polísia Faustino da Costa liu husi media sosial Facebook rejeita ordem ne’e.
Maske nune’e, PNTL nia polisiamentu durante situasaun pandemia Covid-19 hasoru mos dezafiu konkreta ida nu’udar ajente implementador ba Lei no Ordem maka PNTL dezempeña funsaun dupla. Iha ne’ebé eleinde hala’o funsaun polisial – PNTL mos tenke ajusta nia servisu ba realidade foun seluk iha âmbitu prevensaun Covid-19.
Rekomendasaun
1) Hodi sensebiliza komunidade sira kumpri ba regra sira prevensaun Covid-19, nu’udar kna’ar prinsipal ida husi membru PNTL sira iha terenu durante implmentasaun Estadu de-Emerjensia, la admite uza forsa ne’ebé la nesesariu. Iha ne’ebé determina ona iha medida sira ezekusaun ba Estadu de-Emerjensia nian nu’udar dezeobedensia ba Lei no nia medida sira hala’o tuir Kodigu Prosesu Penal no Kodigu Penal Timor-Leste nian. Nune’e mos uza forsa kaer metin ba Rejime Juridiku Uzu Forsa nian.
2) Iha âmbitu koordenasaun no komunikasaun iha nivel komandu PNTL nian presiza hadi’a ligadu ho implementasaun Lei no regra sira Estadu de-Emerjensia nian. Ida ne’e hodi evita naksalak ka interpretasaun sala husi membru sira iha terenu. Nune’e mos enkoraja membru PNTL sira iha terenu promove komunikasaun diak ho komunidade sira (dialogu) duke aproximasaun sira ne’ebé ho deit forsa.
3) Aleinde misaun espesifiku sira resposta ba pandemia Covid-19, PNTL mos kontinua mantein misaun no kompetênsia sira ne’ebé atribui ba PNTL tuir Lei Organika PNTL nian. Iha ne’ebé estratéjia no aproximasaun sira kontinua kaer metin ba filozofia PNTL nian, polísia komunitaria, ho doutrina VIP (vizibilidade, involvimentu no profesionalismu) iha asaun sira polisial nian iha âmbitu manutensaun, ordem no trankuilidade públika.
4) Presiza polítika seguransa ida ne’ebé ligadu ho tarefa sira PNTL nian ne’ebé la’os deit haree ba funsaun sira polisial nian. Maibe mos realidade foun seluk hanesan ameasa ba saúde públika (Covid-19), presiza mos ajusta ho tarefas sira PNTL nian. Portantu situasaun atual PNTL nian, sei falta polítika ida ne’ebé bele orienta ninia dezenvolvimentu – iha tempu hanesan menus ba infraestrutura, lojistika no rekursu umanu.
(Komunikadu Imprensa ne’e fó sai ona iha Sentru Infomasaun ba Impaktu Covid-19 – Forum ONG Timor-Leste iha loron 31 Marsu 2021).
Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:
Iha relatóriu ida ne’e relata rezultadu monitorizasaun ne’ebé hala’o iha Munisipiu Covalima, Viqueque, Manufahi, Baucau, no Lautem, liu-liu problema sira ne’ebé identifika liga ho funsionamentu OPS no KPK inklui papel sira husi Komandu Munisipiu sira ba implementasaun estratejía polisiamentu komunitáriu. Nune’e iha parte primeiru husi relatóriu ne’e hato’o dezafiu sira liga ho enkudramentu legal sira. Tuir mai maka asaun komandu nia iha munisipiu ba implementasaun no funsionamentu OPS no KPK sira iha suku, no hato’o mós rekomendasaun sira ba PNTL institusionalmente, ba ezekutivu (Governu) no lejislativu (Parlamentu Nasional) atu iha asaun sira hodi dudu estratejía polisiamentu komunitáriu ne’e sai efetivu liutan.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Iha loron 4 Maiu, PNTL hamutuk ho pesoal saúde estabelese checkpoint ida iha fatin treinamentu PNTL nia liur iha Komoro, Dili. Iha ne’eba sira hapara motorista sira hotu ne’ebé liu no obriga sira tama iha PNTL nia fatin hodi halo teste swab ba SARS-CoV-2. Ema barak kumpre, maibe ema balun rejeita no ezije atu sai husi fatin, ho rezultadu katak tensaun ho konflitu entre komunidade ho polísia sa’e.
Ohin loron 5 Maiu, Konsellu-Ministru públika nia desizaun altera Dekretu Governu 14/2021 (29 Abril), dehan katak individu hotu-hotu hela iha rai laran sei halo teste swab obrigatóriu, hatutan katak “indivídu sira ne’ebé rekuza hodi realiza ezame médiku husi diagnóstiku obrigatóriu, sein prejuizu responsabilidade kriminál, sujeita ba izolamentu profilátiku obrigatóriu, iha estabelesimentu saúde, rezidénsia ka iha sentru izolamentu ne’ebé estabelese ba efeitu husi Estadu”.
Fundasaun Mahein haree katak Governu nia desizaun ne’e perigozu tebes, tanba razaun oi-oin. Primeiru, obriga ema atu halo prosedimentu médiku obrigatóriu kontra sira nia hakarak kontra prinsípiu etika ho direitus umanus fundamental liga ho konsentimentu informadu ho integridade korporal. Iha posibilidade desizaun ne’e mos viola Konvensaun Internasionál ba Direitu Sivíl no Polítiku, ne’ebé Timor-Leste asina tiha ona, nomos viola prinsípiu governasaun demokrátiku no direitus umanus ne’ebé sai nu’udar fundamentu iha Konstitusaun RDTL.
Ami sita relatóriu ida ne’e hakerek husi ONU nia Rapporteur Espesiál ba ema hotu nia direitu atu goza estandard saúde fiziku ho mental ne’ebé aas liu:
“Konsentimentu informadu la’os deit katak ema ida simu intervensaun médiku, maibe tenke halo desizaun ne’e ho voluntariamente no ho informasaun ne’ebé sufisente, ne’ebé proteje pasiente nia direitu atu bele envolve iha desizaun médiku, no fó responsabilidade no papel ba pesoal saúde sira. Prinsípiu ne’e nia justifikasaun normativa étika ho legál mai husi nia promosaun pasiente nia autonomía, auto-determinasaun, integridade fíziku no bem estar”
Aleinde kestaun legalidade ho étika, polítika ida ne’e ladun matenek pratikamente ka lojistikamente. Teste masál ba populasaun tomak sei haan Estadu nia rekursu ne’ebé limitadu tebes. Nune’e mos, kapasidade autoridade saúde nian atu halo no prosesa teste barak mos limitadu. Ami mos husu saida maka Governu nia planu se karik nia hetan rezultadu pozitivu rihun ba rihun – ema pozitivu sira hotu ne’e sei kapta no lori ba fasilidade Governu, ka obriga atu ‘izola an’ iha uma hamutuk ho ema barak los? Oinsá ho sira nia familia ho maluk kontaktu besik?
Ikus liu, Fundasaun Mahein haree katak progama teste ne’e sei provoka konflitu barak liu tan entre autoridade Estadu ho komunidade. Autoridade saúde ho polísia hasoru rezisténsia barak tiha ona bainhira sira koko halo teste iha komunidade, no agora daudaun Timor-oan barak la satisfas ho situasaun atual. Ema barak mos sente katak Governu nia meius kontra Covid-19 demais ona no estraga sira nia moris, liu-liu iha area sosio-ekonomiku. Polítika foun sei hamosu tensaun iha komunidade barak liu tan, no garante katak konflitu no destabilidade sosio-polítiku sei aumenta.
Tanba ne’e, Fundasaun Mahein husu boot ba Governu atu kansela programa teste ne’e, no foka nia rekursu ba ema ne’ebé tama ho sintomas iha sentru saúde sira. Au mezmu tempu Governu tenke esforsa atu aumenta kapasidade saúde en jerál, asegura ema hotu bele asesu tratamentu diak, no fornese avizu ho informasaun ne’ebé realístiku ba públiku.
Dezde Fundasaun Mahein estabelese iha tinan 2009, ami nia servisu foka liu ba asuntu seguransa domestika sira, liu-liu liga ho instituisaun seguransa no aspeitu seluk kona-bá polítika no preokupasaun seguransa nasionál. Durante ne’e ami diskute hela posibilidade atu aumenta ami nia fokus hodi analiza dinámiku iha nível regionál ho internasionál ne’ebé ligadu ho Timor-Leste nia polítika seguransa ho estranjeiru.
Tanba akontensimentu foun hanesan pandemia COVID-19, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN no dinámiku geopolítiku regionál ho internasionál, Fundasaun Mahein deside prepara atu haluan tan ami nia fokus peskiza, atu bele haré ba asuntu sira ne’ebé fora husi fronteira nasionál Timor-Leste. Atu fasilita servisu ida ne’e, ami iha planu atu kria departmentu rua ketak – maibé ho ligasaun hamutuk – iha organizasaun laran.
Departmentu primeiru sei foka ba seguransa nasionál, no kontinua ho ami nia programa monitorizasaun, peskiza ho advokasia kona-bá asuntu seguransa domestiku sira. Departmentu segundu sei foka ba negosiu estranjeiru sira, no sei envolve peskiza kona-bá dinámiku regional ho internasionál liga ho asuntu geopolítiku, seguransa ho militar, ho nia implikasaun ba Timor-Leste nia estratéjia militar ho seguransa, diplomasia, no polítika ekonómika sira.
Fundasaun Mahein nia peskizadór Sancho Xavier sei sai nu’udar koordenadór ba departmentu negósiu estranjeiru foun, no Diretór Ezekutivu João Almeida sei koordena departmentu seguransa nasionál. Iha fulan balun oin mai, ami hein atu bele loke vaga ba peskizador foun ba ami nia programa atuál ho foun. Agora daudaun, ami sei kontinua prodús peskiza no análiza ho kualidade a’as liga ho tópiku seguransa domestika nian, enkuantu ami prepara hela atu haluan tan ami nia fokus ba asuntu seguransa internasionál sira.
Relasiona ho implementasaun Serka Sanitaria no Konfinamentu Jeral Obrigatoriu iha Munisipiu Dili no munisipiu sira seluk – Fundasaun Mahein nota hela hahalok sira husi forsa seguransa sira ne’ebé atua fora husi regra no prosidementu sira. Iha ne’ebé Fundasaun Mahein identifika hahalok sira tuir mai ne’e tenke toma atensaun imediata husi ulun boot setor seguransa nian.
Primeiru, iha loron 23 Maiu 2021 – iha area Tasi-Tolu – Dili, mosu dezentementu entre negosiante fa’an nu ho membru PNTL ne’ebé servisu iha area ne’e. Tutan husi ne’e, membru PNTL halo kedas agresaun fizika hasoru negosiante fa’an nuu na’in rua durante insidente ne’e. Hahalok husi membru PNTL ne’e lakleur deit viral iha media sosial no ema hotu kondena maka’as aktu brutalidade ne’e. Maske nune’e, liu oras balu Komandu Jeral PNTL liu husi nia pajina Facebook fó sai kontrariu ho hahalok nia membru sira iha terenu durante insidente ne’e. Iha ne’ebé tuir Komandu Jeral PNTL membru PNTL sira ne’ebé involve iha insidente ne’e nu’udar “vitima” tamba hetan tuda ho nuu husi negosiante sira no hato’o ona keixa ba eskuadra polísia nian hodi submete ba investigasaun.
Segundu, relasiona hahalok forsa seguransa nian (membru PNTL no F-FDTL) durante Konfinamentu Jeral Obrigatoriu iha Munisipiu Dili no munisipiu sira (antes insidente hasoru negosiante iha Tasi-Tolu) identifikadu ho hahalok violentu sira. Iha Munisipiu Covalima membru PNTL ho F-FDTL halo agresaun fizika hasoru estudante balu ne’ebé la koopera ho ekipa Sentru Integradu Jestaun Krize no tiru gas lakrimozéniu hasoru estudante sira iha fatin kuarentena bainhira evakua estudante ida ne’ebé notifika pozitivu Covid-19 ba fatin izolamentu. Nune’e mos iha loron 8 Marsu 2021 iha area Tasi-Tolu membru PNTL ne’ebé servisu iha area ne’e obriga funsionariu saneamentu na’in rua basa-malu no membru PNTL ne’e mos halo agresaun hasoru funsionariu saneamentu na’in ida. Akontese mos iha area merkadu Taibesi-Dili loron 18 Marsu 2021 membru PNTL ne’ebé servisu iha area ne’e halo agresaun hasoru mane ida. Kazu hanesan akontese mos iha loron 22 Maiu 2021, membru PNTL ida halo agresaun fizika hasoru mane ida iha area Kulu-Hun – Dili.
Terseiru, kazu grave ne’ebé akontese iha Munisipiu Dili, iha loron 29 Abril 2021 iha area Kuluhun nian membru PNTL ho membru Konsellu Polisiamentu Komunitaria (KPK) ida halo agresaun hasoru mane ida iha area ne’e. Nune’e mos iha loron 4 Maiu 2021 membru PNTL tiru kanek ema na’in rua iha area Mascarenhas-Dili. Akontesementu sira nune’e lahetan atensaun imediata husi Parlamentu Nasional Komisaun B, Ministériu Interior no Komandu Jeral PNTL.
Tuir lolos Parlamentu Nasional Komisaun B, Ministériu Interior no Komandu Jeral PNTL tenke halo ona intervensaun imediata hodi hadi’a hahalok sira ne’e. Maibe institusaun sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e la halo nia funsaun ho diak iha situasaun ne’e. Ironiku liu tan, liu husi sira nia intervensaun públika motiva forsa seguransa halo violasaun no hahalok violentu seluk hasoru sidadaun sira durante situasaun krize ida ne’e. Tamba falta intervensaun husi ulun boot sira temi iha leten ne’e, no hahalok violentu sira husi forsa seguransa (PNTL) sai deskontroladu no posibilidade violasaun hasoru sidadaun sira sei kontinua.
Tuir Fundasaun Mahein nia haree aktu violentu sira husi membru PNTL ne’e sistematiku no Komandu Jeral PNTL lakon ona nia diresaun lolos hodi hatur hikas atuasaun membru PNTL sira nian tuir Lei no prosedementu sira. Nune’e mos membru PNTL sira haksoit sai husi regra aplikavel sira no utiliza Lei Estadu de-Emerjensia hodi justifika sira nia hahalok violentu sira. Hanesan kazu atual Tasi-Tolu nian, Komandu Jeral PNTL koko protéjé hahalok bandalismu ne’ebé komete husi nia membru sira ho razaun regra Estadu de-Emerejensia no Konfinamentu Jeral Obrigatoriu iha Dili.
Ikus liu, Komandante sira PNTL nian kuaze lakon ona ninia kbi’it nu’udar komandu tamba hetan intervensaun polítika – ne’ebé durante halo husi superior polítiku sira ba desizaun sira Komandu PNTL nian. Ikus mai halo membru PNTL sira rona liu ba polítiku sira ne’ebé sira adere ba duke sira nia komandante. Hahalok sira nune’e harahun daudauk PNTL institusionalmente no halo membru sira PNTL lasubmete ba ierarkia komandu nian.
Rekomendasaun
(1) Rekomenda ba Komisaun B Parlamentu Nasional tenke halo intervensaun imediata iha situasaun ida ne’e no bolu Ministériu Interior no Komandu Jeral PNTL esplika situasaun lolos PNTL nian no nia membru sira ne’ebé durante iha situasaun krize saúde públika sai deskontroladu no hetok violasaun hasoru sidadaun sira sai grave liu tan. Nune’e mos ho fiskalizasaun regular no Inkeritu Parlamentar ida ba servisu Ministériu Interior no PNTL nian durante aplikasaun Estadu de-Emerjensia;
(2) Rekomenda ba Ministériu Interior no Komandu Jeral PNTL tenke halo avaliasaun ba servisu membru PNTL sira nian durante situasaun Estadu de-Emerjensia, liu-liu implementasaun regras no prosedementu sira;
(3) Rekomenda ba Ministériu Interior no Komandu Jeral PNTL haree fila-fali rekomandasaun Relatóriu Chega! ba setor seguransa nian sai hanesan lisaun ida hodi orienta PNTL sai polísia ida ne’ebé protetor ba nia komunidade no direitus umanus;
(4) Rekomenda ba Komandu Jeral PNTL tenke halo investigasaun kle’an no foti dezisaun ne’ebé rigor ba membru ne’ebé iha indisius forte komete violasaun diretus umanus durante implementasaun Estadu de-Emerjensia ho akontabilidade.
Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:
João Almeida Director Email: almeidamahein@gmail.com Telemovel: (+670) 7756 1184 Website: www.fundasaunmahein.org
Governu Timor-Leste hato’o relatóriu UPR dahuluk iha tinan 2011 no daruak iha tinan 2016. Daudaun ne’e Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Justisa prepara hela relatóriu UPR ba tinan 2021 nian. Fundasaun Mahein simu konvite husi Ministériu Justisa involve iha diskusaun preparasaun relatóriu UPR 2021 iha loron 16 Juñu 2021. Fundasaun Mahein agradese ba opurtunidade ne’e, bele fahe ami nia observasaun hodi kontribui ba preparasaun relatóriu UPR 2021. Fundasaun Mahein mos fahe ona observasaun sira ne’e ba Sekretariadu Rede Defensor Direitus Umanus (RDDU) iha loron 16 Juñu 2021.
Nune’e, relatóriu ida ne’e nota hela rekomendasaun xave sira ba forsa seguransa husi UPR 2016 no implementasaun rekomendasaun sira ne’ebé ligadu ho direitu ba moris, liberdade no seguransa ema nian. Nune’e mos situasaun sira depois rekomendasaun UPR 2016 no dezafiu sira. Ikus liu, rekomendasaun ba institusaun relevante sira ne’ebé liga direta ho asuntu sira setor seguransa nian.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Iha dia 18 Junhu, Assembleia Jerál ONU halo votasaun ba rezolusaun ida kondena rejime militár Myanmar, no husu membru atu prevene armas tama iha Myanmar. Rezolusaun manan ho votu 119 pro, votu ida kontra, ho abstensaun 36, inklui Timor-Leste. Kontrovérsiu sa’e makaas iha fin de semana, inklui krítiku makaas husi eis-Prezidente Ramos-Horta, ne’ebé deklara katak Governu nia asaun halo nia “moe”.
Depois, Ministériu Negósiu Estranjeiru ho Koperasaun fo sai komunikadu imprensa iha Segunda dia 21 Junhu, no repete Governu nia apoiu ba direitus umanus ho tranzisaun demokrátiku iha Myanmar, no husu fila fali ba ASEAN rasik atu fasilita rezolusaun pasífiku iha konflítu ida ne’e. Nia hatutan esplika dehan katak Timor-Leste vota abstein tanba seidauk iha konsensus entre membru ASEAN sira, ne’ebé tuir doutrina “ASEAN Way” tenke asegura konsensus hodi rezolve krize ne’e. Falta konsensus ne’e iha duni, tanba membru ASEAN balun – Indonézia, Malázia, Filipina, Singapura ho Vietnam – vota pro, no Brunei, Kambódia, Laos ho Timor-Leste maka abstein. Myanmar mos vota pro, tanba reprezentativa Myanmar iha ONU nafatin membru Governu sivíl ne’ebé foin monu iha golpe Fevereiru nian.
Fundasaun Mahein kondena militár Myanmar oho no kaptura arbiru sidadaun no opozisaun dezde intervensaun iha Fevereiru 2021. Ami mos suporta koperasaun rejionál no internasionál atu restora fila fali governasaun sivíl, investiga violasaun direitus umanus ho asegura paz ne’ebé sustentável. Ami mos haree katak militár Myanmar – Tatmadaw – komete duni krime grave barak, no na’in ba krime sira ne’e tenke hasoru justisa, atu nune’e bele asegura paz ho demokrasia iha Myanmar.
Bazeia ba asaun aat sira ne’e, no Timor-Leste nia esperiénsia rasik ho krime kontra umanidade, ami komprende tanba saida maka ema barak iha Timor-Leste hakfodak no hirus Governu nia desizaun abstein ne’e. Sira haree desizaun ne’e sakrifíka fali prinsípiu direitus umanus, no ignora tiha sofrementu povu Myanmar, bazeia ba objetivu polítika estranjeira. Fundasaun Mahein haree ida ne’e interpretasaun ida ne’ebé validu. Au mezmu tempu ami hanoin atu haree didi’ak asuntu istóriku ho polítiku balun liga ho rezolusaun ONU ne’e, no mos papél ONU en jerál, atu nune’e bele kontribui ba debate iha públiku kona-bá implikasaun husi votu ne’e ba situasaun atuál iha Myanmar, jeopolítiku rejionál no internasionál, ho politíka estranjeira Timor-Leste nian.
Myanmar nia guerra sivíl ho krize polítiku permanente
Maske Tatmadaw sira maka responsável ba golpe, violénsia ho represaun, abut krize iha Myanmar mos naruk no kle’an tebes. Dezde nasaun harii in 1948, estadu la konsege kontrola totál territóriu nasionál, no rezultadu husi ida ne’e maka guerra sivíl, inseguransa ho izolasaun internasionál longu-prazu. Maibé krize atuál mos liga ho investimentu ne’ebé mai husi li’ur dezde Myanmar loke an iha 2010 ba oin – investimentu sira ne’e haforsa militár Myanmar nia podér ekonómiku, no ida ne’e difikulta prosesu demokratizasaun.
Konflítu ho krize polítiku la’os foun iha Myanmar – iha grupu guerrilla ho milísia barak ne’ebé opera iha area fronteira Myanmar nian. Grupu ida-rua luta dezde tinan 1948, ne’ebé ema barak bolu ne’e “guerra sivíl naruk liu iha mundu”. Tanba governu sivíl falha atu rezolve kestaun grupu komunista ka autonomia ba menoridade étnika sira, militár sira halo golpe iha 1962, ne’ebé komesa periodu ditadura militár ne’ebé dura to’o iha 2011. Tatmadaw rasik halo funu kontra-insurjénsia liu dekáda neen ona, funu ne’e sempre tun-sa’e tun-sa’e, no iha violasaun direitus umanus, dezlokasaun no inseguransa barak.
Komesa iha dekada 1950, area fronteira iha Myanmar mos sai nu’udar fatin ba luta jeopolítika entre nasaun boot sira, tanba forsa Xína Kuomintang (KMT) ne’ebé hetan apoiu husi nasaun osidentál sira tama iha area ne’e hodi ataka Repúblika Populár Xína. Xína rasik mos orsida apoia luta Partidu Komunista Birmania kontra Governu Myanmar. Intervensaun sira ne’e viola Myanmar nia soberania, no kria instabilidade liu husi haforsa grupu guerrilla iha area fronteira. Momentu ne’ebá area ne’e mos sai nu’udar area prinsipál iha mundu ba produsaun opium, ho naran famozu ‘Triángulu Osan Mean’ (Golden Triangle), ne’ebé atinje nia nível másimu durante funu sira iha Ázia Sudeste entre 1960s to’o iha 1975.
Kontinua iha dekáda 1970 ba oin, grupu armada oi-oin uza osan ne’ebé sira hetan husi produsaun droga hodi selu ba kilat no ema, ho rezultadu katak ‘warlords’ (Komandante funu/Panglima Perang) sa’e forte los, no hamosu rede movimentu armas ho droga ne’ebé kontinua to’o ohin loron. Tatmadaw rasik mos envolve iha droga, maibé sira komesa mais tarde bazeia ba estratéjia ida iha ne’ebé sira kria parseria ho grupu guerrilla iha atividade ekonómiku ilegál, atu nune’e fahe podér no para tiru malu. Iha mos evidénsia hatudu katak maioria produsaun droga agora daudaun iha area ne’ebé kontrola husi milísia pro-Tatmadaw sira.
Iha tinan 1988, ditadura Jenerál Ne Win monu depois de manifestaun boot, maibé depois de masakre barak junta militár foti podér, ignora tiha rezultadu eleisaun 1990 no kontinua kontrola estadu até eleisaun iha 2011. Liga Nasionál ba Demokrasia (NLD) maka manán eleisaun ne’e, no sira kria Myanmar nia governu sivíl primeiru dezde besik tinan lima-nulu liu ba. Maske nune’e, entre 2011 to’o golpe iha Fevereiru 2021 Governu NLD enfrenta problema barak, inklui krize Rohingya no konflitu étniku ne’ebé aumenta. Lidér NLD Aung San Suu Kyi, ne’ebé manán Premiu Nobel da Paz no simu admirasaun barak iha média international, hetan krítika makaas tanba nia falha atu responde ho adekuadu ba alegasaun jenosídiu kontra ema Rohingya sira, no nia mos rekuza atu kondena diretamente Tatmadaw liga ho sira nia partisipasaun iha krime ne’e.
Iha periodu antes eleisaun Novembru 2020, organizasaun internasionál balun nota problema balun, inklui governu limita membru opozisaun asesu ba media. Maibé observador internasionál sira deklara katak prosesu eleisaun rasik la’o di’ak. Maibé, Tatmadaw reklama dehan katak eleisaun iha fraude, no iha dia 1 Fevereiru, antes prosesu tomada posse Parlamentu foun, sira deklara estadu de emerjénsia, ka’er podér estadu no kaptura membru governu, inklui Aung San Suu Kyi ho Prezidente NLD Win Myint. Asaun ne’e hamsou manifestasaun iha rai laran tomak, no militár responde ho violénsia ho kapturasaun masál. Iha relatóriu dehan katak ema na’in atus resin mate ho rihun resin hetan kapturasaun. Manifestasaun kontinua la’o to’o ohin loron, maske militár halo represaun makaas.
Iha momentu ne’ebá, governu barak – inklui Timor-Leste – ho organizasaun multilateral hato’o preokpusaun kona-bá golpe, no husu ba militár ho Governu NLD atu rezolve problema liu husi dialogu pasífiku. Grupu seluk – maioria estadu osidentál ho estadu aliadu – kondena asaun militár no ezije sira entrega fali podér ba governu sivíl, liberta prizoneiru no hapara violénsia kontra manifestante sira. Governu Estadus Unidus tau tiha ona sansaun ekonómiku ba ofisiál Tatmadaw balun, no Reinu Unidu hakerek rezolusaun ida ba Konselhu Seguransa ONU (UNSC) nian kondena golpe no ezije restorasaun demokrasia ho liberta prizoneiru sira. Maibé, membru UNSC balun la simu rezolusaun ne’e, no UNSC prepara “deklarasaun prezidensiál” ne’ebé kondena violénsia no husu libertasaun ofisiál governu no akordu negosiadu entre governu ho militár.
Polítika no kontradiksaun direitus umanus
Hanesan temi ona iha leten, Fundasaun Mahein preokupa tebes kona-bá impaktu umanitária ho implikasaun seguransa rezulta husi represaun no violénsia ne’ebé akontese hela iha Myanmar. Ami mos suporta totál inisiatíva kooperasaun rejionál atu restora governasaun sivíl, hapara violénsia no atinje paz ba tempu naruk. Tuir ami nia haree, diskusaun públiku iha Timor-Leste dala ruma simplifíka uituan situasaun ida ne’e, ne’ebé komplexu tebes, no mos ignora tiha kontradiksaun entre votu ne’e ho pozisaun ne’ebé estadu sira foti liga ho asuntu sira seluk.
Dahuluk, dezenvolvimentu prinsípiu direitus umanus ho lei internasionál la’os prosesu ne’ebé kaman, apolitíku ka neútru, maibé prosesu ne’e nakonu ho luta no polítiku. Hafoin Segunda Guerra Mundiál, devizaun boot mosu entre grupu nasaun sira kona-bá oinsá atu define direitus umanus fundamental: nasaun kapitalista boot fó prioridade ba direitu sivíl ho polítiku, no Uniaun Soviétika ho Terseiru Mundu afirma katak direitu sosiál ho ekonómiku iha ligasaun fundamental ho direitu sivíl ho polítiku. Sira mos akuza nasaun osidentál dehan katak sira promove konseitu direitus umanus ne’e atu lejitimíza sira nia sistema polítika rasik, no atu evita asuntu dezigualdade ka redistribuisaun rikeza nian.
Konseitu hirak ne’e iha natureza ne’ebé fundamentalmente polítiku. Ezemplu konkrétu ida maka bainhira estadu boot justifika sira nia intervensaun kontra nasaun seluk, dala barak sira uza linguajen direitus umanus, demokrasia ho liberdade, atu nune’e promove interese polítiku ka ekonómiku seluk. UNSC mos uza linguajen hanesan atu lejitimíza intervensaun militár boot hanesan invazaun Korea iha 1950, invazaun Afghanistan iha 2001, no intervensaun NATO iha Libya iha 2011, intervensaun sira ne’ebé falha atu lori rezolusaun pasífiku no kria destabilidade boot no mate barak.
Aleinde ne’e, nasaun barak ne’ebé vota pro iha rezolusaun Myanmar mos envolve ka suporta violénsia estadu, abuzu direitus umanus ka asaun kontra demokrasia. Pur ezemplu, nasaun barak fa’an kilat barak ba governu Colómbia, Maroko, Israel, Indonézia ho Saudi Arábia, nasaun hirak ne’ebé komete abuzu kontra direitus umanus ho eskala boot. Hanesan ema Timor bele lembra di’ak, membru ONU barak ne’ebé vota pro semana kotuk mos suporta Indonézia nia okupsaun iha Timor-Leste iha ONU rasik no mos ho materiál. NLD nia istória rasik liga ho rezolusaun ONU kona-bá abuzu direitus umanus iha Myanmar mos hatudu ipókrasia uituan. Tuir rezolusaun ida iha 2019 kona-bá krize Rohingya, embaixadór ba ONU husi Governu NLD kondena rezolusaun nu’udar “ezemplu ida tan padraun duplo (double-standard) no uza normas direitus umanus ho diskriminasaun hodi tau presaun polítiku ba iha Myanmar”.
Maske ema balun bele dehan ezemplu temi iha leten hatun valór konseitu direitus umanus ka demokrasia, ba ami Fundasaun Mahein ezemplu sira ne’e hatudu deit realidade dilemma polítika estranjeira ne’ebé nasaun kiik sira enfrenta beibeik, no mos hatudu oinsá nasaun barak uza prinsípiu sira ne’e atu promove interese politíku, no ignora bainhira la presiza. Tanba ne’e, maske idealmente desizaun polítika estranjeira tenke bazeia ba prinsípiu, ami haree katak ita la bele komprende importánsia Rezolusaun Assembleia Jerál ONU ne’e ho termu simplés “los ka la los”: nasaun sira hotu adopta pozisaun ne’ebé refleita sira nia interese polítiku, dinámiku jeopolítiku no mos prinsípiu.
Husi perspetiva ida, Governu Timor-Leste nia esplikasaun katak nia deside abstein tanba laiha konsensus entre membru ASEAN sira ne’e razaoável. Maibé ita bele mos asume katak iha fatór seluk ne’ebé influénsia desizaun ne’e, tanba desizaun polítika sempre influénsia husi fatór oi-oin. Ema balun interpreta vota ne’e hatudu Governu nia “tauk” atu vota kondena membru ASEAN ida, tanba membru ne’e bele prevene Timor-Leste tama iha ASEAN iha futuru. Ne’e bele los, no bainhira ita konsidera nune’e bele dehan Governu Timor-Leste hili duni pragmatizmu duke prinsípiu. Maibé, asuntu ne’e mos la foun ba Timor-Leste: pur ezemplu, maske ita nia lidér sira halo deklarasaun solidaridade beibeik ba Sahara Osidentál ho Palestína ne’ebé dook tebes, maioria sira nonook kona-bá situasaun iha Papua. Tanba mos razaun pragamtizmu, lidér sira mos promove rekonsiliasaun ho militár Indonézia duké buka justisa ba kazu ba krime kontra umanidade ne’ebé komete durante okupasaun. Husi perspetiva seluk fali, Timor-Leste nia votu foin lalais konsistente duni ho deklarasaun uluk no Governu nia komitmentu ba prinsípiu ASEAN hanesan soberania, naun-intervensaun ho konsensus. Aleinde ne’e, husi perspetiva diplomasia, iha posibilidade estadu ASEAN sira ne’ebé vota pro estraga relasaun iha ASEAN laran.
Fundasaun Mahein mensiona kontradiksaun sira ne’e la’os atu suporta ka kondena asaun ruma. Ami hakarak hatudu deit realidade katak polítika estranjeiru sempre tenke buka balánsu entre prinsípiu ho pragmatízmu. Liu-liu ba nasaun kiik ho vizinhu boot, hanesan relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia hatudu ona. Ami mos kosidera asuntu ne’e importante tebes ba ita nia futuru, maibé até agora seidauk iha debate públiku ne’ebé naton kona-bá Timor-Leste nia polítika estranjeira ka pozisaun estratéjiku iha rejiaun ho mundu, maske iha diskusaun uituan kona-bá ASEAN no CPLP. Tanba ne’e, maioria diskusaun jeopolítika iha Timor-Leste la’o informálmente ho spekulatívu tebes, bazeia ba ita nia esperiénsia ho konflitu, organizasaun klandestina no identidade nu’udar nasaun kiik ne’ebé sempre envolve iha kompetisaun entre nasaun boot sira seluk.
Tanba ne’e, atu asegura Timor-Leste nia envolvimentu iha nível rejionál ho internasionál bele sai maduru no nakloke liu tan, Fundasaun Mahein fiar katak ita tenke dezenvolve polítika estranjeira ne’ebé klaru, koerente ho prinsípiu, liu husi debate públiku no konsultasaun entre governu, sosiedade sivíl, akadémista, setór privadu ho parte seluk. Maske bele krítika Timor-Leste nia votu kona-bá Myanmar, ami mos haree katak halo simplifikasaun la ajuda kompreensaun, no prefere atu analiza votu Timor-Leste ne’e iha kontextu polítika estranjeiru ne’ebé sei dezenvolve hela, no dilemma no kontradiksaun polítika internasionál ho diskursu direitus umanus.
Durante tinan balun nia laran, Timor-Leste tama iha negosiasaun ho Governu Estadu Unidus Amérika (EUA) kona-bá rehabilitasaun aeroportu Baucau, aeroportu ida ne’ebé ladun uza dezde misaun ONU para iha tinan 2012. Iha loron 29 Juñu, Timor-Leste asina MoU rua ho EUA kona-bá rehabilitasaun aeroportu no apoiu potensiál ba dezenvolvimentu setór aviasaun sivíl iha Timor-Leste. Iha loron 13 Jullu, Governu hala’o lansamentu ba primeira pedra ida iha Baucau hamutuk ho Primeiru-Ministru, CEMGFA, Embaixadór EUA ho Ministru balun.
Reprezentativa husi Governu Timor-Leste ho EUA promove benefísiu potensiál husi akordu ne’e ba kooperasaun bilateral iha area defeza ho seguransa, Timor-Leste nia kapasidade aviasaun militár ho sivíl, no dezenvolvimentu rejionál iha Baucau. Maibe, grupu sosiedade sivíl balun hato’o preokupasaun katak Timor-Leste ‘entrega’ aeroportu Baucau ba EUA tanba presaun, no nia benefísiu ba Timor-Leste la klaru. Sira mos preokupa kona-bá risku ba Timor-Leste bainhira tama iha kompetisaun jeopolítiku rejionál entre nasaun bo’ot sira.
Fundasaun Mahein haree katak asuntu ne’e provoka pergunta kona-bá Timor-Leste nia polítika esterna ne’ebé difisil no komplexu tebes. Timor-Leste nu’udar nasaun ki’ik no foun, no ita nia vizinhu sira iha rekursu ho esperiénsia ne’ebé bo’ot liu. Nune’e, ami konkorda katak Timor-Leste tenke kuidadu tebes bainhira halo kooperasaun seguransa ho nasaun bo’ot sira. Ita tenke aprende husi istória nasaun ki’ik monu ba interese nasaun bo’ot sira, ne’ebé lori dezastre ba ita nia povu no povu iha nasaun seluk iha pasadu. Maibe, ami mos haree katak Timor-Leste tenke kontinua ho programa kooperasaun bilateral sira ne’ebé haforsa tiha ona kapasidade setór seguransa. Ita tenke mos adopta polítika esterna ne’ebé pragmatiku no evita “hili” nasaun ka ekipa ida, no kontinua ho relasaun amigável ho nasaun hotu-hotu ne’ebé interese atu sai nu’udar ita nia parseiru. Ho prinsípiu sira ne’e, Fundasaun Mahein oferese análiza ida tuir mai, ne’ebé ami espera bele hasa’e komprensaun públiku kona-bá akordu aeroportu Baucau nia implikasaun seguransa, estratéjika ho sosio-ekonómiku.
Hanesan ita hotu hatene, ONU ho forsa militár internasionál asiste Timor-Leste nia tranzisaun ba independénsia. Tanba ne’e, ita iha esperiénsia barak halo kooperasaun ho forsa seguransa husi nasaun seluk. Maske maioria kooperasaun operasional barak liu ho nasaun “bloku osidental”, hanesan Austrália, Japaun, Nova Zelándia, Portugal ho EUA. Maibe, F-FDTL mos halo treinamentu konjuntu hamutuk ho Marina Xineza. Governu Xína mos ajuda Timor-Leste halo konstrusaun ba edífisiu balun liga ho defeza, seguransa ho negósiu estranjeiru, hanesan Ministériu Defeza, Ministériu Negósiu Estranjeiru ho Kooperasaun ho Palásiu Prezidente. Seabees husi Marina Estadus Unidus mos hala’o tiha ona projetu konstrusaun sivíl lubuk ida iha rai laran. Aleinde programa kooperasaun defeza bo’ot sira ne’e, Timor-Leste partisipa iha programa hamutuk ho membru ASEAN ho CPLP sira, no mos kooperasaun multilateral hanesan projetu UNDP Dezenvolvimentu Setór Seguransa.
Timor-Leste nia pozisaun úniku tebes, tanba ita nia kooperasaun seguransa internasionál la domina husi bloku ka nasaun ida, maibé fahe entre parseiru bilateral ho multilateral oi-oin. Nune’e mos, ita nia setór seguransa hetan benefísiu barak husi asisténsia ne’e iha area operasionál, administrasaun ho infraestrutura. Karik programa sira ne’e la iha, dezenvolvimentu forsa seguransa sei la atinji to’o iha nível ohin loron nian. Timor-Leste mos mantein nafatin relasaun amigável ho parseiru defeza ho seguransa sira hotu, no ida ne’e hatudu katak ita nia polítika “kolega ho ema hotu” benefísia duni ita.
Pista aeroportu Baucau maka naruk liu iha Timor-Leste, no aeroportu Baucau sai nu’udar aeroportu prinsipál iha tempu Portugés. Aeroportu ne’e mos uza ba operasaun militár durante okupasaun Indonézia no tempu ONU nian. Pista ne’e mos bele simu aviaun pasajeiru longu-alkansa, no ema barak haree katak Baucau iha potensiál bo’ot ba dezenvolvimentu iha area agrikultura, turizmu ho indústria. Tanba ne’e, ema barak konsidera aeroportu Baucau estratéjiku tebes ba funsaun sivíl ho militár, no mos ba dezenvolvimentu sósio-ekonómiku rejiaun Baucau.
Kleur ona, Governu Timor-Leste planeia atu rehabilita no dezenvolve aeroportu Baucau, no diskusaun ho EUA mos la’o dezde tinan balun. Hanesan embaixadór EUA mensiona iha nia aprezentasaun iha seremónia primeira pedra, akordu foun ne’e bazeia iha akordu SOFA ne’ebé asína entre Timor-Leste ho EUA iha 2002. Akordu SOFA ne’e estabelese kondisaun báziku ba kooperasaun seguransa entre Timor-Leste-EUA. Tuir akordu foun, EUA sei fornese fundus $10.6 milloens ba projetu aeroportu, inklui projetu infraestrutura balun hanesan hadi’ak serka perímetru, harii armajen ba veíkulu ho ekípamentu, no halo instalasaun lampu iha pista ne’ebé sei fasilita uza aeroportu 24 oras. EUA mos sei fornese aviaun ki’ik Cessna 206 ne’ebé F-FDTL bele uza ba vijilânsia aeronáutika.
Governu Timor-Leste ho EUA dehan katak akordu ne’e sei haforsa Timor-Leste nia dezenvolvimentu ho seguransa liu husi hasa’e kapasidade vijilánsia F-FDTL ho hadi’ak ligasaun transporte nasionál ho internasionál. Grupu sosiedade sivíl balun espekula dehan katak EUA hakarak kontrola aeroportu Baucau atu estabelese baze militár iha Timor-Leste, maibe membru Governu sira nega dala barak. Maske akordu Timor-Leste-EUA la públika, ita la bele hatene nia kondisaun loloos. Maibe, informasaun públiku lori tiha ona implikasaun oi-oin ba asuntu seguransa, estratéjika ho sósio-ekonómiku iha nível doméstiku ho internasionál.
En termus de asuntu doméstiku, Fundasaun Mahein haree katak akordu ne’e lori implikasaun balun. Primeiru, rehabilitasaun aerportu ho kooperasaun defeza sei haforsa duni kapasidade F-FDTL atu hala’o vijilânsia aeronáutika. Ida ne’e bele ajuda F-FDTL atu hala’o nia kna’ar prinsipál ida, atu proteje integridade territóriu nasionál liu husi asegura territóriu rai maran ho marítima. Polítika na’in sira balun mos nota katak kapasidade vijilânsia bele ajuda F-FDTL atu prevene esplorasaun ilegál rekursu natural, liu-liu ró husi rai liur halo peska sein autorizasaun.
Hasa’e kapasidade forsa defeza liu husi kooperasaun internasionál kontinua nu’udar prioridade xave Governu nian, no Fundasaun Mahein suporta programa sira ne’e. Maibe, importante katak Governu tuir prosesu legál relasiona ho fiskalizasaun Parlamentar ho Prezidensiál kona-bá akordu kooperasaun seguransa sira nian. Tuir Lei Nú. 3/2007 kona-bá Servisu Militár, akordu kooperasaun seguransa hotu-hotu tenke hetan fiskalizasaun husi Konsellu Superior ba Defeza ho Seguransa (CSDS), ne’ebé kompostu husi Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasioanal, Primeiru-Ministru, Ministru sira ne’ebé ka’er asuntu justisa, defeza, seguransa ho negósiu estranjeiru, reprezentativa na’in tolu husi Parlamentu Nasionál, CEMGFA, Komandante-Jerál PNTL, servisu intelijênsia ho sidadaun na’in rua nomeia husi Prezidente Repúblika.
Maibe, Fundasaun Mahein observa katak maioria akordu kooperasaun seguransa hetan aprovasaun unilateral husi ezekutivu de’it, falta partisipasaun másimu husi CSDS ka aprovasaun husi Parlamentu Nasional. Iha 2013, Fundasaun Mahein husu governu atu entrega MoU entre EUA ho Timor-Leste ba Parlamentu Nasionál atu hetan aprovasaun, maibe ida ne’e la akontese. Tuir ami nia observasaun, nein CSDS ka Parlamentu halo aprovasaun ba akordu foun aeroportu Baucau. Tanba ne’e ami preokupa kona-bá implikasaun husi falta fiskalizasaun ne’e ba Timor-Leste nia polítika seguransa. Ami fiar katak polítika ne’e tenke bazeia ba planu longu-prazu, ho partisipasaun demokrátiku no konsultasaun másimu entre orgaun Estadu nian.
En termus de asuntu sósio-ekonómiku, maske dezenvolvimentu aeroportu Baucau bele lori benefísiu ba area Baucau no ba nasaun tomak, iha mos risku ba komunidade lokál sira husi kooperasaun defeza ho projetu infraestrutura. Fundasaun Mahein hakerek iha pasadu kona-bá oinsá armas de fogu modernu traumatiza komunidade aldeia durante ezersísiu trenamentu militár. Projetu konstrusaun bo’ot no atividade militár mos lori risku kanek fíziku ka estragu ambientál, inklui poluisaun sonora (polusi suara/barullu demais) ne’ebé bele impaktu ba animál no kualidade moris. Tenke rekuiñese mos katak bainhira soldadu estranjeiru barak okupa fatin ida, ne’e lori risku ba esplorasaun no violênsia seksual, hanesan akontese ona iha Timor-Leste durante misaun ONU nian. Tanba ne’e ami espera akordu aeroportu Baucau inklui protesaun ne’ebé adekuadu hodi proteje komunidade lokál husi impaktu negatívu projetu ne’e no atividade kooperasaun iha futuru.
Aleinde kestaun doméstika sira ne’e, akordu Baucau loke pergunta balun liga ho polítika esterna Timor-Leste nian. Primeiru, tanba Timor-Leste prioritiza sai membru ASEAN, importante atu diskute implikasaun akordu ne’e ba adezaun ASEAN nian. Hodi komprende di’ak liután implikasaun sira ne’e, ita tenke mos haree kontextu istóriku ho jeopolítiku rejiaun ne’e.
Maske ASEAN nu’udar bloku anti-komunista ida ne’ebé aliadu ho EUA, hahalok grupu ne’e mos muda ho dinámiku jeopolítiku, no tanba ekonomia membru balun sai forte liu, ASEAN nia forsa polítiku independente mos aumenta. Tanba Xína komesa dezafia hegemónia EUA iha rejiaun Ázia-Pasífika, ASEAN mos komesa adapta nia kooperasaun ho Xína. Membru ASEAN balun ne’ebé ki’ik liu depende maka’as ba investimentu ho asisténsia husi Xína, no ASEAN tomak maintein relasaun dia’k ho Xína iha area oi-oin, inklui seguransa ho defeza. Au mezmu tempu, EUA ho nasaun aliadu koko atu kontra influénsia Xína ho dalan oi-oin, inklui kondena Xína nia hahalok iha Tasi Xína Sul, Hong Kong ho Xinjiang, no haforsa programa kooperasaun seguransa rejionál ho preparasaun militár.
Foin daudauk durante Enkontru Ministeriál Defeza ASEAN nian, Indonézia nia Ministru Defeza atuál no eis-Komandu Kopassus, General Prabowo Subianto, deklara katak membru ASEAN tenke “unidu” iha setor defeza, hodi prevene nasaun bo’ot fahe bloku ASEAN tanba sira nia kompetisaun iha rejiaun. Deklarasaun Prabowo ne’e hatudu preokupasaun iha ASEAN laran kona-bá esforsu Xína ho EUA – ho nasaun seluk – ne’ebé koko obriga nasaun ki’ik ASEAN sira atu adopta akordu kooperasaun defeza hodi atinje sira nia objetivu estratéjiku rasik. Grupu sosiedade sivíl Timor-oan mos hato’o preokupasaun ne’ebé atu hanesan – sira dehan katak akordu Baucau viola neutralidade Timor-Leste no envolve ita iha kompetisaun entre Xína ho EUA. Sira mos dehan katak interese EUA iha Baucau tanba Timor-Leste nia pozisaun estratéjiku nu’udar baze potensiál hodi monitoriza no kontra influênsia Xína iha Indo-Pasífika, no avizu Governu katak kompetisaun entre poder bo’ot sira fo risku bo’ot ba Timor-Leste nia soberania ho neutralidade.
Analizador barak nota katak Timor-Leste nia pozisaun jeografika estratéjiku tebes, liu-liu tanba tasi kle’an entre Díli ho Ataúro hanesan dalan importante ba submarinu no ró ne’ebé ba-mai entre Pasífika Sul ho Oseánu Indianu. EUA iha prezensa militár bo’ot iha Pasífika Sul ho Oseánu Indianu, no Ázia Sudeste mos sai nu’udar rejiaun xave ba komérsiu ho investimentu globál. Tanba ne’e, dalan tasi ne’e importante tebes ba interese estratéjiku EUA nian. Ita bele haree importánsia jeostratéjiku “sea lines of communication” (SLOC) iha tensaun polítiku ne’ebé akontese iha Tasi Xína Sul durante tinan balun nia laran, no ita sei haree importánsia ne’e sai klaru liután iha tinan balun oin mai.
Ita hotu mos hatene katak nasaun bo’ot sempre uza sira nia vantajen militár ho ekonómiku hodi tau presaun ba nasaun ki’ik atu asina akordu ne’ebé fó benefísiu ba nasaun bo’ot. Akordu sira ne’e baibain mos lori benefísiu balun ba elite sira iha nasaun ki’ik, pur ezemplu aumenta kapasidade militár ne’ebé ajuda elite atu kontrola populasaun, ka benefísiu ekonómiku ruma liu husi komérsiu, investimentu ka subornu. Akordu aeroportu Baucau la loke ba públiku, tanba ne’e maka ami la hatene nia kondisaun espesífiku. Maibe, ita bele asume katak EUA hetan benefísiu husi akordu ne’e, tanba se lae EUA sei la buka akordu ne’e durante tinan balun.
Atu konklui, Fundasaun Mahein konkorda katak akordu aeroportu Baucau bele lori benefísiu mai Timor-Leste. Maibe, ami espera katak desizaun na’in sira tetu didi’ak nia kustu, benefísiu ho risku. Kestaun xave maka oinsa lider Timor-Leste konsulta ho parseiru ASEAN sira antes halo desizaun ne’e. Ami mos la hatene se desizaun ne’e bazeia de’it ba Timor-Leste nia polítika atu sai hanesan “kolega ho ema hotu”. Nune’e mos, ami preokupa tebes kona-bá risku ba Timor-Leste se ita tama iha luta entre poder bo’ot sira, liu-liu tanba tensaun rejionál bele sa’e iha tinan oin mai. Au mezmu tempu, ita nia setór seguransa ladun preparadu ba adezaun ASEAN ka dezafiu seluk hanesan responde ba dezastre naturais. Tanba ne’e, kooperasaun internasionál importante tebes atu hasa’e ita nia kapasidade iha area hirak ne’e, nomos atu mantein nafatin ita nia relasaun di’ak ho ita nia parseiru bilateral ho multilateral. Ami mos la bele haluha katak ita nu’udar nasaun ki’ik, ho esperiénsia no rekursu ne’ebé limitadu, no viziñu bo’ot. Istória Timor-Leste mos nakonu ho kooperasaun internasionál ho movimentu solidaridade internasionál.
Ami oferese rekomendasaun tuir mai hodi ajuda públiku ho ukun na’in sira asegura katak aeroportu Baucau lori benefísiu mai Timor-Leste no minimíza impaktu negatívu ba komunidade lokál ho seguransa nasional.
Maske ita nia polítika esterna “kolega ho ema hotu” benefísia ita to’o agora, no polítika ne’e realistiku bazeia ba rekursu no istória, tensaun rejional ho internasionál sa’e ba beibeik, no ida ne’e sei kria dezafiu ba polítika ida ne’e iha futuru. Atu asegura Timor-Leste nia soberania ho neutralidade, ita nia desizaun polítika esterna tenke bazeia ba análize dinámiku internasionál sira ne’e, no ita mos tenke aprende husi istória atu nune’e la bele sai vitíma iha kompetisaun entre nasaun bo’ot sira.
Akordu aeroportu Baucau iha implikasaun jeopolítiku importante barak, maibe ita labele haluha komunidade lokál sira. Atividade kooperasaun defeza ho projetu infraestrutura tenke inklui meius ne’ebé adekuadu hodi proteje komunidade lokál husi impaktu negativu, nomos tenke envolve membru komunidade iha konstrusaun obras ho atividade ekonómiku, atu nune’e kria kampu traballu ho rendimentu.
Sai membru ASEAN kontinua nu’udar prioridade bo’ot ba Timor-Leste, no lori dezafiu no benefísiu potensiál barak. Vantajen bo’ot maka ita bele partisipa iha kooperasaun seguransa rejionál hanesan ADMM-Plus, ne’ebé envolve membru ASEAN ho parseiru 8: Austrália, Xína, India, Japaun, Nova Zelándia, Rusia, Korea Súl ho EUA. Karik Governu seidauk halo aproximasaun hodi tama iha enkontru ne’e, di’ak liu halo atu bele asesu ba nia benefísiu.
Iha tinan 2012 Asembleia Jeral Nasoens Unidas nian liu husi Rezolusaun 66/290 de 10 Setembru 2012 marka pasu signifikativu ida hodi aplika segurana umanu (human security). Iha ne’ebe Asembleia Jeral ONU konkorda ho konsensus katak seguransa umanu maka aproximasaun ida atu ajuda Estadu membru sira identifika no infrenta dezafiu sira ne’ebé sosiedade hasoru relasiona ho sira nia sobrevivensia, moris loron-loron no dignidade nia povu sira. Nosaun husi seguransa umanu – konsentra iha ema nia moris, direitu, liberdade no dignidade, livre husi ki’ak, livre husi tauk no opurtunidade hanesan goja nia direitu sira. Katak seguransa umanu konsentra iha ema (umanu), komprensivu, kontestu espesifiku no resposta sira orienta ba prevensaun hodi haforsa protesaun no empoderamentu ba ema no komunidade hotu. Portantu seguransa umanu rekuiñese interligasaun entre paz, dezenvolvimentu no direitus umanus, no konsiderasaun hanesan ba direitu sivil, polítika, ekonomia, sosial no kultural.
Timor-Leste hanesan hanesan Estadu membru no hola parte iha rezolusaun sita iha leten ne’e. Atu hatan ba dezafiu no kompleksidade sira ne’e, la’os institusaun ida nian maibe integradu no husi institusaun oin-oin, inklui Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL). Nune’e, relatóriu ida ne’e konsentra deit ba papel PNTL nian ligadu ho seguransa umanu, dezafiu no lisaun sira husi pandemia Covid-19. Liu-liu haree husi pratika polisiamentu sira ne’ebé durante PNTL fornese ba sidadaun sira tuir filozofia no estratéjia polisiamentu PNTL nian.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Relasiona ho movimentu/hakat ilegal iha fronteira terestre husi timor-oan sira ne’ebé ba tuir graduasaun arte-marsiais nian iha Atambua-Indonézia. Hafoin autoridade seguransa Indonézia identifika, kaptura no deporta timor-oan sira ne’ebé tama ilegal ba Indonézia, sai notisia boot iha Timor-Leste. Resposta husi Ministru Defeza Filomeno Paixão ba asuntu ne’e “PNTL la iha kapasidade kontrola fronteira no sei koloka fali F-FDTL ba fronteira”. Tutan husi ne’e, Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak deklara katak nia konsulta ona ho Prezidente Repúblika atu destaka F-FDTL iha fronteira, tarde liu antes nia mandatu ramata iha tinan 2023.
Planu dada fila Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF-PNTL) husi fronteira hamosu pro-kontra, opiniaun balu mantein UPF-PNTL iha fronteira no seluk fali apoiu kolokasaun F-FDTL ba fronteira. Argumentu apoiu F-FDTL koloka iha fronteira tamba misaun institusaun rua ne’e nian la hanesan. Klaru katak PNTL no F-FDTL nia misaun la hanesan, PNTL nia misaun seguransa interna no F-FDTL ba defeza nasional ne’ebé estabelese iha Konstitusaun no Lei sira. Nune’e mos kolokasaun UPF-PNTL iha fronteira la ho deisizaun eskrita ka Lei ruma ne’ebé difine UPF-PNTL maka tenke koloka iha fronteira. Maibe iha tempu ne’eba desizaun polítika deit husi lider sira hodi tau UPF-PNTL iha fronteira.
Problema fronteira la’os deit hakat ilegal husi timor-oan sira ba tuir graduasaun arte-marsiais iha Atambua-Indonézia. Maibe iha motivu oin-oin tantu motivu sosiu-kultural nomos motivu ekonómiku. Espasu ba atividade ilegal sira iha fronteira kontinua la’o, tamba difikuldade husi forsa seguransa (UPF-PNTL) rasik, aleinde menus efetivus, menus ba infraestrutura nomos lojistika. Nune’e mos hakat ilegal iha fronteira la’os deit husi rai maran maibe mos liu husi tasi. Iha tempu hanesan Unidade Polísia Maritima (UPM-PNTL) infrenta porblema ne’ebé hanesan mos ho UPF.
Nune’e kolokasaun F-FDTL iha fronteira nu’udar kan’ar ida ne’ebé atribui husi Konstituisaun no Lei sira hodi garante independesia nasional, integridade teritoriu, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ka ameasa externa ruma. Maske nune’e, fronteira ohin loron la’os trata deit husi prespetiva konvensional maibe mos kestaun sira liga ho aplikasaun lei no regras sira. Nune’e mos jestaun ba fronteira la’os deit hodi prevene movimentu/hakat ilegal maibe mos benefisiu sira, ekonómikamente benefisia ba Estadu.
Fundasaun Mahein konkorda kolokasaun F-FDTL iha fronteira atu hala’o nia misaun defeza nasional. Maibe kontinua mantein PNTL hodi garante aplikasaun lei no regra sira iha fronteira. La’os deit PNTL maibe institusaun sira seluk ne’ebé hola parte iha Sistema Seguransa Nasional Timor-Leste nian ho naran Sistema Integradu Seguransa nasional (SISN). Iha ne’ebé fronteira tratu ho integradu husi ajente sira Estadu nian hanesan husi Servisu Migrasaun, Autoridade Aduaneiru/Alfândega, Kuarentena no sira seluk ne’ebé tau matan ba ema, sasan no viaturas sira ne’ebé tama sai iha fronteira. Portantu atu hatan no trata asuntu sira ne’ebé fó ameasa no risku ba Estadu no sidadaun sira, tau iha atuasaun integradu husi komponente sira ne’ebé hola parte iha SISN.
Aprende husi UPF-PNTL nian difikuldade ba efetivus, infraestrutura no lojistika hodi kontrola fronteira, sai mos lisaun ba planu kolokasaun F-FDTL iha fronteira. Tamba ne’e, prepara uluk kondisaun antes koloka F-FDTL ba fronteira.
Hanesan ita hotu hatene, Timor-Leste enfrenta dezafiu komplexu balu ne’ebé difikulta denzenvolvimentu kapasidade estadu, rekursu umanu, infraestrutura fíziku ho sustentabilidade ekonómiku. Fatór barak limita tiha programa estadu nia susesu, hanesan korrupsaun, planeamentu fraku, falta esperiénsia ho falta vontade polítiku. Problema importante seluk maka politizasaun administrasaun públiku, ka subordinasaun instituisaun estadu ba interese pesoal ho partidu sira. Artigu blog ida ne’e fó Fundasaun Mahein nia análise kona-bá asuntu ne’e, no mos oferta sujestaun balun kona-bá oinsá atu bele rezolve problema.
Dezde independénsia, fatór xave ida ne’ebé determina susesu polítiku iha Timor-Leste maka mobilizasaun apoiu públiku liu husi kampanha ne’ebé fokus ba lidér sira nia papél iha luta rezisténsia, no au mezmu tempe asegura pagamentu patrimónial ho akordu segredu. Hodi atinje ida ne’e, partidu sira sempre rekruta no promove ema ho ligasaun ba rezisténsia no “podér massa”, no dala barak esklui Timor-oan sira ho edukasaun aas ho intelektual sira, tanba sira la iha podér ka ligasaun pesoal sira ne’e. Tanba ne’e, kampahna polítika baibain falta diskusaun detalhadu kona-bá programa ne’ebé bele rezolve problema fundamental sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta hela, no hare’e fali ba kandidatu sira nia istória no karakter pesoal. Dala barak mos sira uza argumentu emosional hodi hatuun ‘ekipa seluk’ (opozisaun).
Uluk, Fundasaun Mahein husu lidér Timor-Leste atu servisu hamutuk hodi rezolve sira nia difikuldade pesoal, atu nune’e nasaun bele la’o ba oin. Ami hatutan katak impasse polítiku naruk ne’ebé rezulta husi disputa intra-elite no interese partidu mos lori impaktu ba dezenvolvimentu kapasidade estadu, ekonomia no povu nia moris. Maun Bo’ot sira falha atu atinje progresu másimu iha area oi-oin, no mos seidauk prepara atu entrega podér ba lidér ‘technocrat’ sira husi jerasaun foun. Nune’e ami hare’e falhansu sira ne’e bele provoka tan krize polítiku, sosiál ho ekonómiku.
Timor-oan barak hare’e katak polítika estadu dala barak másimiza benefísiu finanseiru ho podér ba ukun na’in sira ho sira nia konstituente poderozu deit, en vez de investe iha setór ekonómiku produtívu, infraestrutura bázika, kapasidade institusionál ho servisu públiku. Governu ho Parlamentu kria “korrupsaun legál” liu husi polítika kontroversial sira hanesan Pensaun Vitalísia, subsídiu ba kandidatu Presidensiál no kria instituisaun hodi fahe pozisaun ho benefísiu ho aliadu polítiku. Asaun hirak ne’e fó limita dezenvolvimentu no halo povu hirus, no mos promove imajen katak administrasaun públiku nu’udar mekanizmu hodi asesu priviléjiu, la’ós atu serbii povu Timor-Leste. Korrupsaun bo’ot iha leten mos lejitimiza tiha korrupsaun ki’ik iha kraik, no ida ne’e mos limita ema baibain nia asesu ba benefísiu no servisu estadu nian.
Tuir Konstituisaun Timor-Leste, edukasaun nu’udar direitu fundamental ba sidadaun hotu-hotu. Maibé, iha Timor-Leste ohin loron edukasaun sai nu’udar priviléjiu fali. Ema bo’ot sira haruka sira nia oan tuir eskola privadu ne’ebé buka lukru, no ba universidade iha li’ur. Maibé sistema edukasaun públiku iha Timor-Leste hetan investimentu ki’ik tebes, no ida ne’e kria impaktu bo’ot ba kualidade edukasaun ba maioria sidadaun sira. Ami mos hare’e katak instituisaun estadu ladún valoriza edukasaun ka kompeténsia kompara ho istória rezisténsia. Tanba ne’e, dala barak Governu fó pozisaun no kontratu bazeia ba ema ida nia ligasaun pesoal ka istória rezisténsia duké kompeténsia. Maioria Timor-oan ho edukasaun ka skill aas sai nu’udar ‘implementador’ deit, no dala barak sira la envolve iha prosesu foti desizaun.
Tuir Fundasaun Mahein nia hare’e, problema ne’e rezulta husi fatór oi-oin, inklui falta Polítika Edukasaun Nasionál ho estratéjia ne’ebé klaru. Razaun bo’ot ida seluk maka lidér rezisténsia husi jerasaun tuan hare’e jerasaun foun ho edukasaun aas nu’udar ameasa ba sira nia podér ho priviléjiu. Tanba ne’e, sira tauk atu entrega podér ba jerasaun foun lidér ‘technocrat’ sira, no lakohi asegura katak Timor-oan hotu-hotu bele asesu ba edukasaun di’ak. Iha istória mundu, elite sira dala barak limita sidadaun nia asesu ba edukasaun kualidade aas hodi proteje sira nia podér, hanesan akontese daudaun iha Timor-Leste.
Politizasaun administrasaun públiku hodi proteje interese pesoal mos sai nu’udar bareira ba dezenvolvimentu setór ekonómiku alternativu ne’ebé bele troka rendimentu husi esportasaun mina no gáz. Planu no kontratu estadu baibain fó benefísiu ba grupu ho ligasaun polítiku duké investimentu produtívu, no Timor-oan sira ho kualifikasaun aas dala barak esklui husi desizaun. Timor-Leste nia Fundu Petrolíferu bele finansia Governu ba tinan balun tan, maibé fundu sei remata iha tempu badak sein fonte rendimentu seluk. Tanba ne’e, Timor-Leste nia lidér sira tenke foti asaun lalais hodi rezolve problema sustentabilidade finanseiru ne’e no estadu nia dependénsia ba Fundu Petrolíferu. Maibé, ohin loron ami hare’e boot sira ladún preokupa kona-bá kestaun sustentabilidade ne’e. Tanba ne’e seidauk klaru oinsá asaun nesesária bele akontese se la iha mudansa iha pozisaun lideransa partidu bo’ot sira.
Inundasaun iha Abríl hatudu klaru liután estadu nia frakeza atu responde ba povu nia nesesidade báziku. Polítika na’in balun aproveita dezastre ne’e hodi hatudu sira nia an nu’udar povu nia belun. Seluk ataka KHUNTO dehan sira falha fó asisténsia liu husi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun. Maibé realidade maka estadu nia falta perparasaun no kapasidade ne’e bazeia ba problema politizasaun ho korrupsaun longu-prazu iha adminstrasaun públiku. Problema sira ne’e mos halo projetu sempre la’o tarde, ne’ebé fó impaktu ba dezenvolvimentu infraestrutura no aumenta vulnerabilidade ba dezastre naturais.
Lidér sira gosta akuza grupu arte marsiais ka partidu foun dehan sira kria problema ka buka podér tanba motivasaun korruptu. Maibé ida ne’e subar sira nia responsabilidade rasik tanba falha atu kria kondisaun ba prosperidade ka estabilidade nasionál liu husi kooperasaun ho polítika ne’ebé matenek. KHUNTO nia pozisaun agora rezulta direta husi ema nia hirus kona-ba falhansu governu atu investe iha ekonomia produtívu, melhora infraestrutura ho servisu públiku, no prevene korrupsaun ho nepotizmu. Tanba osan públiku sempre diverta ba interese privadu, Timor-oan barak lakon fiar ba jerasaun tuan ho partidu estabelesidu sira, no agora sira buka hela lideransa foun ne’ebé bele reprezenta sira nia interese.
Ami komprende tanba saida lidér rezisténsia tuan sira uza sira nia pozisaun hodi kontinua kaer podér, liu-liu tanba sira fiar katak sira nia sakrifísia fó direitu atu ukun. Sira mos depende ba lealidade militante no rede patrimónial sira hodi asegura apoiu iha populasaun, no karik sira entrega podér ba lidér seluk sira sei lakon eleisaun no la atinje buat ida. Maibé, sira mos tenke rekonhese katak falhansu atu atinje consensus, prevene korrupsaun no asegura transferénsia podér ba jerasaun foun hanesan bareria bo’ot ba dezenvolvimentu ekitável no konsolidasaun instituisaun estadu. Ida ne’e sai hanesan ameasa bo’ot ba Timor-Leste nia seguransa no Timor-oan sira nia moris, no mos fó oportunidade ba grupu polítiku seluk atu aproveita desatisfasaun públiku.
Iha Dili no mos fatin seluk, ema elite halo hela uma bo’ot ho moru aas. Ema riku sira mos investe makaas iha seguransa privadu. Fundasaun Mahein hare’e ida ne’e hanesan sinál ida katak elite prepara hela ba krize ekonómiku no konflítu sosiál. Tanba ne’e, ami husu lidér rezisténsia sira: imi hakarak husik eransa ida ba jerasaun foun? Legadu dezenvolvimentu falhadu, dezigualdade sosiál ho konflítu? Hafoin sakrifísia imi nia moris ba independénsia, ami sei sente iróniku no triste tebes se heroi sira kria kondisaun ne’ebé harahun tiha nasaun tanba sira nia kaan, ego no vizaun kloot.
Fundasaun Mahein rekonhese katak rezolve problema komplexu sira ne’e la fasil. Maibé, situasaun sai urjente ona, no la kleur tan Timor-Leste sei enfrenta situasaun perigozu liután karik lidér sira la foti asaun. Tanba ne’e, ami oferese rekomendasaun tuir mai ne’ebé bele ajuda lider sira atu rezolve problema deskreve iha leten.
Governu ho lidér sira seluk tenke asegura Estadu de Direitu, no luta kontra Estadu de homen / (Rule of the Deal) ne’ebé kontinua domina iha ita nia estadu ho sosiedade. Liu-liu Governu tenke prioritiza kapasitasaun setór justisa para bele investiga no prosesa korrupsaun eskala-bo’ot. Parlamentu aprova tiha ona Lei Anti-Korrupsaun, no ida ne’e di’ak. Maibé Komisaun Anti-Korrupsaun nia podér nafatin limitadu. Tuir espíritu kontabilidade no demokrasia, lidér ho partidu sira mos tenke halo deklarasun públiku kona-ba sira nia asset ho interese finanseiru;
Maske Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030 nia vizaun di’ak, planu la inklui kustu realistiku ka planu konkrete hodi atinje nia objevitu sira, no la bazeia ba konsultasaun públiku ka avaliasaun kona-bá Timor-Leste nia kondisaun matéria, sosiál ka ambientál. Susar atu atinje maioria objetivu PEDN nian antes 2030. Maske nune’e, planu governu sempre refere ba PEDN nu’udar matadalan supremu, no la atualiza hodi adapta ba realidade foun. Tuir ami nia hare’e, Timor-Leste seidauk iha estratejia dezenvolvimentu nasionál ne’ebé klaru no viável. Tanba ne’e, ita presiza duni debate ne’ebé nakloke no onéstu kona-bá prioridade ba dezenvolvimentu, inklui konsultasaun públiku ho estudu detalhadu ne’ebé bele identifika lacuna, oportunidade ho risku sira. Depois, autoridade sira bele dezenvolve meta no planu konkretu bazeia ba ita nia kapasidade no limitasaun tékniku ho finanseiru. Planu sira ne’e bele orienta polítika governu ba vizaun estratéjiku durante tempu naruk, ne’ebé realisitiku no response ba nesesidade povu Timor-Leste;
En vez de kontinua gasta osan bo’ot ba infraestrutura bo’ot ho benefísiu la klaru, edukasaun tenke sai nu’udar mega-projetu iha Timor-Leste. Maske hadi’ak sistema edukasaun presiza tempu naruk no la fó benefísiu polítiku lalais kompara ho kontratu konstrusaun, ita bele atinje buat barak ho boa vontade polítiku ho polítika ne’ebé los. Edukasaun fundamentál atu transforma povu nia moris no hametin prosperidade no seguransa, no ita la bele kontinua moris sein estratéjia integradu nasionál ba edukasaun. Ami husu Governu, Parlamentu Nasionál ho partidu sira atu servisu hamutuk hodi kria Working Group independente kompostu husi perítus iha asuntu edukasaun, ne’ebé bele dezenvolve White Paper ba polítika edukasaun. Depois, Parlamentu Nasionál bele adopta Paper ne’e nu’udar dokumentu vinkuladu (obrigatóriu/binding) ne’ebé governu sira tenke tuir. Fundasaun Mahein hare’e ida ne’e hanesan dalan úniku ne’ebé bele asegura katak polítika edukasaun la muda kada eleisaun bazeia ba interese partidu ho elite sira.
Foto: FM nia Komunikadu Imprense, 27 Setembru 2021
Fundasaun Mahein (FM), 27 Setembru 2021
Komunikadu Imprensa
Fundasaun Mahein nian monitorizaaun, daudaun ne’e Ministériu Interior planeia halo nomeasaun ba Adidu Servisu Migrasaun foun hodi hala’o funsaun iha rai liur no troka mos adidu sira anterior. Nomeasaun ida ne’e hodi prenxe vaga adidu iha Portugal, Singapura, Darwin-Australia no Indonézia iha Konsuladu Bali, Kupang no Atambua.
Fundasaun Mahein nota katak nomeasaun adidu foun ba vaga sira temi iha leten ne’e, barak liu mai husi ema foun sira ne’ebé la iha kuinesementu ba servisu Migrasaun ka ema hirak ne’ebé durante ne’e la’os servisu iha Migrasaun no ironiku liu tan balu komete hela krime no hetan ona sansaun disiplinar husi Ministériu Interior kontinua nomea ba adidu hodi reprezenta no hala’o funsaun sira Servisu Migrasaun nian iha rai liur.
Adidu Migrasaun ba Portugal, nomea ajente polísia ida husi Kuartel Jeral PNTL no la iha kursu ruma liga ho migrasaun nian. Adidu Migrasaun ba Singapura no Darwin-Australia nomea ema foun ida ne’ebé la iha kursu ruma kona-bá Servisu Migrasaun nian. Nune’e mos Adidu Migrasaun ba Konsuladu Bali, nomea ajente migrasaun ida ne’ebé komete hela krime no hetan ona medida disiplinar husi Ministériu Interior iha Ministru Interior Interinu Filomeno Paixão nia tempu, no hasai ona husi Servisu Migrasaun. Maibe Vice-Ministru Interior Antonio Armindo nomea fila-fali sai hanesan adidu Migrasaun nian ba Konsuladu Bali. Adidu Migrasaun ba Konsuladu Kupang no Atambua Vice-Ministru Interior nomea ema foun ida ne’ebé la iha kuiñesementu no la iha kursu ruma kona-bá Servisu Migrasaun nian. Partikularmente Adidu Migrasaun ba Atambua mai husi ema sivil ida, ida ne’e deskonfia hetan ona bensaun husi partidu no kuiñesidu ho juramentu ba KHUNTO.
Maske kompetênsia Vice-Ministru Interior nian limite deit ba asuntu sira administrasaun tuir Despacho Ministro Interior N.o 062/MI/VII/2020 loron 22 Jullu 2020. Maibe Vice-Ministru Interior Antonio Armindo koko haksoit sai husi kompetênsia sira ne’ebé atribui ba nian no ignora tiha Despacho Ministro Interior Taur Matan Ruak nian – Despacho N.o 062/MI/VII/2020 loron 22 Jullu 2020.
Ida ne’e hatudu Vice-Ministru Interior kontinua halo intervensaun polítika iha setor seguransa no atua fora husi ninia kompetênsia rasik. Ikus mai, nomea ema ba pozisaun ruma la bazeia ba kuiñesimentu no méritu maibe haree liu ba relasaun pesoal no partidaria. Hanesan Fundasaun Mahein fó alerta tiha ona iha aritgu sira dahuluk ba kona-bá Vice-Ministru Interior Antonio Armindo nia atuasaun sira ne’ebé halo Khuntonizasaun ba PNTL no desizaun sira harahun PNTL nu’udar institusaun. Nune’e mos artigu aktual seluk ne’ebé foin daudauk Fundasaun Mahein fó sai kona-bá politizasaun ba administrasaun públika hanesan ameasa ba dezenvolvimentu no seguransa nasional.
Tamba intervensaun ka politizasaun ba administrasaun públika sei la servi ho profesional iha lalaok administrasaun públika nian no servi deit ba interese pesoal no partidaria. Nune’e mos komportamentu sira nune’e sei la ajuda profesionalismu iha administrasaun públika hanesan Servisu Migrasaun ne’ebé iha kna’ar importante tebes iha sistema seguransa nasional Timor-Leste nian.
Rekomendasaun
Fundasaun Mahein rekomenda ba Primeiru-Ministru hanesan mos Ministru Interior Taur Matan Ruka toma atensaun ho seriu ba asuntu Servisu Migrasaun nian no hasees interese partidaria iha setor seguransa. Nune’e bele ajuda Servisu Migrasaun sai institusaun ida ne’ebé profesional no servi deit ba interese komun;
Husu Primeiru-Ministru hanesan mos Ministru Interior Taur Matan Ruak altera tiha desizaun Vice-Ministru Interior nian atu nomea ajente ne’ebé iha ona esperiensia tinan barak iha Servisu Migrasaun no atende ona kursu sira iha area ida ne’e nian atu bele nomea ba adidu ba iha rai liur. Bainhira sira iha ne’eba sei halo kna’ar ho diak, nune’e mos bele aprende barak liu tan, do que haruka sira ne’ebé sidauk iha esperiensia, depois ba, hahu husi zero, ida ne’e mos deskredita Timor-Leste nia naran iha rai liur;
Primeiru-Ministru ho Ministru Interior tenke asume nia kargu tuir Lei Orgânika Ministériu Interior nia, atu nune’e, labele husik ba Vice-Ministru Interior ne’ebé haree deit administrasaun atua fali kompetênsia sira Ministru Interior nian. Tamba ne’e FM rekomenda ba Ministru Interior Taur Matan Ruak atu husu Komandu Jeral PNTL para rekomenda pesoal Migrasaun ne’ebé iha esperiênsia diak ba iha adidu atu nune’e, ses husi politizasaun ba iha nomeasaun ida ne’e;
Rekomenda ba Komisaun B Parlamentu Nasional bolu urjente Ministru Interior no Vice-Ministru Interior responde perante Komisaun B kona-bá asuntu ne’ebé deskreve iha leten ne’e no Komisaun B tenke ativu mos halo fiskalizasaun ba Servisu Migrasaun ne’ebé Vice-Ministru Interior politiza hodi servi deit ba interese partidaria.
Atu hetan informasaun kle’an liu kona-bá asuntu ne’e bele kontaktu:
Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) nu’udar organizasaun rejionál ba sudeste Aziàtiku ne’ebé nia dezenvolvimentu dinamíku tebes. Estabelese iha loron 8 Agostu 1967 ho nia membru atual nasaun 10 husi rejiaun sudeste Aziàtiku. ASEAN sai forsa importante ida hodi hametin paz no estabilidade iha rejiaun. Iha admisaun membru foun identifikasaun rejionál sai kriteria primeiru husi kriteira prinsipal tolu seluk ne’ebé aplika iha karta magna ASEAN. Timor-Leste, nasaun kosteira ida iha sudeste aziátiku no iha tinan 2011 aplika ona prosesu kandidatura atu sai membru ASEAN. Kuaze estadu membru hotu hakarak Timor-Leste tama ona ba ASEAN. Maibe sei iha membru no fundadór balu rekuza tamba haree ba kondisaun domestika ne’ebé Timor-Leste dadaun ne’e konsidera bele sai obstaklu ba prosesu dezenvolvimentu ASEAN.
Nune’e relatóriu ida ne’e sei deskreve informasaun konkreta sira ne’ebé ejiste kona-bá Timor-Leste nia progresu no posibilidade atu tama ASEAN ka lae no oinsa setor seguransa nia preparativus no implikasaun tama ASEAN iha futuru. Nune’e parte dahuluk husi relatóriu ida ne’e sei deskreve kona-bá rekezitus iha ASEAN nia ne’ebé aplika ba admisaun membru foun no obrigasaun sira atu kumpre nu’udar estadu membru. Parte daruak sei aprezenta potensialiadade Timor-Leste nia hodi kontribui iha futuru sai membru ASEAN no oprtunidade sira. Parte datoluk levanta kona-bá dezafiu sira ne’ebé identifika sai nu’udar fatór ne’ebé implika ba iha prosesu adezaun ba ASEAN, no ikus implikasaun ba iha setor seguransa Timor-Leste ho opsaun sira atu hadiak.
Atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e: