Iha inisiu fulan ida ne’e (Jullu 2020) viral iha media sosial membru PNTL ida iha Eskuadra Atabae – Munisipiu Bobonaro nian halo agresaun fizika hasoru mane ida iha eskuadra refere. Komandu Jeral PNTL simu ona informasaun kona-bá kazu ne’e no membru PNTL ne’e submete ona ba investigasaun disiplinar. Kazu ne’ebé fatal liu, iha tinan rua liu ba (2018) ema na’in tolu mate no na’in lima seluk kanek todan iha Kuluhun – Dili, husi hahalok membru PNTL nian. Sei iha barak-tan kona-bá hahalok sira hanesan ne’e durante tinan 20 existensia PNTL nian. Dalabarak Komandu Jeral PNTL liu husi Komandante sira fase-liman ba hahalok sira ne’e no defende katak hahalok sira hanesan ne’e responsabilidade posoal. Los duni katak ema ida labele hatan ba ema seluk nia hahalok/sala maibe nu’udar institusaun Komandante sira tenke iha reponsabilidade institusional hodi hadia hahalok membru sira nian.
Dalabarak hahalok sira baku, tuku, tebe no tiru husi membru PNTL – ofisial superior no membru sira justifika katak kole, emosaun ka la koopera. Ida ne’e la’os razaun hodi justifika ba hahalok sira ne’e, membru PNTL sira simu treinamentu barak ona no manan esperiênsia husi polísia oin-oin bainhira Nasoens Unidas nia misaun sei iha Timor-Leste. Uza forsa iha nia regra no prosedimentu uzu nian katak tenke uza bainhira meius hotu-hotu la tahan no iha duni nesesidade no uza ho proporsional. Nune’e, regra sira kona-bá uza forsa hatuur ona iha Rejime Jurídiku Uzu Forsa nian no aprova ona iha tinan sia liu ba.
Membru PNTL sira mos simu ona treinamentu barak kona-bá direitus umanus husi parseiru sira tantu husi rai liur eh husi rai laran hanesan PDHJ. PNTL mos hatuur ona iha kurikulu formasaun kona-bá direitus umanus. Maibe hahalok sira “halo julgamentu rasik” iha estrada ka terenu no iha sira nia servisu fatin hasoru ema sira ne’ebé seidauk hatene lolos nia sala – seidauk iha mudansa ida ne’ebé signifikativu.
Temi kona-bá direitus umanus dalabarak membru PNTL sira haree hanesan buat ida ne’ebé ladun importante, maibe labele haluha direitus umanus nu’udar parte integrante ida iha dezenvolvimentu porfesional polísia nian no protetor ba direitus umanus maka PNTL. Iha ne’ebé hatuur ona iha artigu 147 Konstitusaun RDTL no Lei Orgânika PNTL nian – misaun PNTL maka proteje direitu sidadaun sira nian.
Mesmu simu ona treinamentu husi rai liur no rai laran nomos manan esperiênsia oin-oin husi Nasaun seluk, tenke aprende mos husi hahalok sira iha pasadu. Liu-liu, hahalok sira violasaun ba direitus umanus husi militar no polísia Indonézia nian. Iha ne’ebé CAVR konklui ona nia relatóriu iha tinan 2005 ho naran Chega! no CVA iha tinan 2008 Per Memoriam Ad Spem.
Rekomendasaun Chega! no Per Memoriam Ad Spem ba PNTL labele repete-tan hahalok sira (husi militar no polísia Indonézia nian), hanesan violasaun ba diretus umanus iha tempu krize nasional, torturasaun no tratamentu a’at bainhira kaer ema no regula komportamentu sira bainhira hasoru demostrasaun públiku. Nomos violasaun sira ne’ebé sita iha relatóriu Chega! no Per Memoriam Ad Spem nian tenke para ona no labele repete-tan.
Rekomendasaun Chega! no Per Memoriam Ad Spem lisaun konkretu husi tempu pasadu kona-bá violasaun direitus umanus hasoru Timor-oan sira no tenke sai lisaun ba polisiamentu Timor-oan nian. PNTL implementa daudauk ona kona-bá polisiamentu ne’ebé besik ho komunidade “polisiamentu komunitária” no tenke para ona ka labele repete-tan hahalok sira violasaun ba direitus umanus iha tempu pasadu iha PNTL nia polisiamentu.
Foin daudauk ne’e Deputadu sira iha Parlamentu Nasional kestiona membru balu husi PNTL halo juramentu ba partidu politiku. Nomos intervensaun husi Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur nian iha media kona-bá “membru F-FDTL bele halo juramentu ba partidu polítiku importante leal nafatin ba institusaun” (GMN, 14 Jullu 2020). Kestaun sira nune’e tenke kestiona no hetan kontrolu husi públiku – no ida ne’e kna’ar importante husi Parlamentu Nasional hodi superviziona lala’ok sira setor seguransa nian. Hodi nune’e PNTL no F-FDTL atua tuir deit misaun no kompetensia sira ne’ebé Konstitusaun no Lei sira atribui ba institusaun rua ne’e.
Saida maka Konstitusaun no Lei sira hatete kona-bá F-FDTL no PNTL ho atividade sira polítika ka partidu polítika?
Konstitusaun RDTL artigu 146 n.o 3 hatete F-FDTL labele iha partidu polítiku no rona de’it ba orgaun soberanu kompetente sira, tuir Konstitusaun no Lei sira, no sira labele halo intervensaun polítiku naran ida. Dispozisaun temi liu daudauk ne’e fó momos iha n.o 2 no 3 artigu 1 Lei Organika F-FDTL 2006 nian, ne’ebé hatete F-FDTL apartidaria no elementu F-FDTL nian, iha kualker grau ka kategoria, labele partisipa direta ka indereta, iha atividade polítika sira. Regula mos iha n.o 1 artigu 20 husi Estatutu Militar F-FDTL 2014 no halo alterasaun dahuluk iha 2016 hatete militar sira goja direitu hotu-hotu, liberdade no garantia fundamental tomak, hanesan sidadaun sira seluk maibe exersisu ba direitu no liberdade sira balun limita iha Konstitusaun nia laran.
Ba PNTL, Konstitusaun RDTL artigu 147 hatete polísia defende legalidade demokrátika no garante sidadaun sira nia seguransa interna, no labele iha partidu polítiku. Nune’e mos Lei Orgânika PNTL 2009 nian katak PNTL apartidária ka independente no hala’o nia kna’ar esklusiva ba Estadu. Buat sira nune’e nu’udar dever ida (dever imparsialidade) no atuasaun hotu-hotu tenke hala’o tuir Konstitusaun no Lei sira ne’ebé regula iha Regulamentu Disiplinar PNTL nian.
Tamba ne’e, membru sira husi PNTL no F-FDTL labele goja direitu, liberdade no garantia fundamental tomak hanesan sidadaun bain-bain. Ida ne’e atu evita no labele repeta-tan hahalok sira iha pasadu, hanesan rekomenda tiha ona iha Rekomendasaun Chega! Forsa seguransa no defeza husi nivel hotu-hotu labele halo parte iha funsaun moris polítika nian ka negosiu no tenke simu deit orden husi institusaun Estadu nian ne’ebé legalmente autorizadu. Katak forsa seguransa no defeza Timor-Leste nian labele repete fila-fali prâtika sira militar Indonézia (ABRI) nian iha tempu pasadu ne’ebé goja privelejiu iha asuntu sira polítika no hanesan klase sosial ketak ida a’as liu Lei no norma sosial sira nia leten.
Ikus liu Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba ulun boot sira PNTL no F-FDTL nian atua nafatin tuir Konstitusaun no Lei sira no impoin ba membru sira husi institusaun rua ne’e nian tenke kumpri, nu’udar dever ida iha kna’ar sira forsa seguransa no defeza nian.
Komponente sira husi Projetu Tasi Mane nian maka Suai Suply Base (SSB) iha Covalima, fatin ba Reinaria no Petrokimika iha Betano – Manufahi no Planta LNG iha Beaço – Viqueque. Husi komponente sira ne’e implementa ona maka SSB. Komponente sira husi SSB maka baze fornesementu, area ba atividade industrial, nova Suai, aeroportu Suai, fatin hakiak lafaek no komponente seluk maka auto estrada husi Suai ba Beaço. Husi komponente sira SSB nian finaliza ona maka aeroportu Suai no auto estrada husi Fatukai to’o Zumalai ho kilometru 30,3 (sei kontinua to’o Beaço – Viqueque).
Iha fulan Jullu nia rohan tinan ida ne’e, Fundasaun Mahein (FM) halo vizita ba Covalima liu-liu iha area sira ne’ebé tama iha SSB nian. Iha vizita ne’e FM konsulta no intrevista pesoal ho autoridade lokal sira, sosiedade sivil, komunidade afetadu sira no liu-liu ho feto sira kona-bá impaktu no benefisiu husi projetu SSB. Nune’e artigu ida n’e sei foka liu ba impaktu sira husi projetu ne’e ba feto sira iha area sira ne’ebé afeta husi SSB.
Primeiru, durante sosializasaun husi ekipa interministerial kona-bá projetu SSB – la ho konsultasaun ida kle’an no menus partisipasaun husi feto sira. Tuir komunidade sira iha area afeta sira hato’o katak Governu sosializa deit benefisiu husi projetu ne’e maibe ami la informadu kona-bá impaktu sira husi projetu ne’e nian.
Segundu, rezolusaun ba disputa sira liga ho rai – feto sira iha area afeta husi SSB hato’o katak rezolusaun ba konflitu ne’ebé mosu no disputa rai ho forsa no obrigatoriu. Kazu ne’ebé FM identifika feto balu sente trauma no tauk ho aproximasaun sira nune’e. Ida ne’e akontese bainhira feto ne’ebé involve iha disputa rai buka hatene informasaun lolos kona-bá pagamentu ba nia propriedade imoveis sira ne’ebé afeta husi konstrusaun auto estrada.
Terseiru, lakon hela fatin ka uma – iha area aeroportu nian, feto ida lakon nia hela fatin no to’o agora seidauk hetan uma foun ne’ebé Governu prepara ba ema sira ne’ebé afeta husi konstrusaun aeroportu. Nune’e nia tenke hela hamutuk ho familia sira no nia mos hato’o katak to’o agora seidauk iha desizaun klaru husi Governu kona-bá konstrusaun uma foun ba nian.
Kuartu, aleinde komunidade sira husik nia hela fatin, rai ba atividade agrikola sira no hakiak animal – konstrusaun auto estrada sai mos bareira ba komunidade sira hodi asesu ba merkadu, eskola, no atividade agrikola sira. Liu-liu ba ema ho difisensia sira, feto, labarik no katua-ferik sira. Tamba la iha dalan pasajen alternativu ba sira no tenke la’o kuaze kilometru lima hodi hakat ba estrada sorin. Balu obrigadu tau ai utiliza hodi hakat ba estrada sorin.
Foto: Loro Mau
Kintu, kompensasaun ne’ebé Governu fó ba komunidade afetadu sira husi projetu SSB – Governu fó uluk osan duke fahe informasaun sira ne’ebé jere osan ho diak hodi benefisia ba komunidade afetadu sira. Tamba komunidade sira entrega ona rai produtivu sira – entau tenke uza osan ho diak hodi benefisia ba sira iha tempu naruk. Faktu sira ne’ebé FM identifika familia balu utiliza osan kompensasaun ho diak hodi hadia sira nia uma, halo negosiu no selu sira nia oan ba eskola. Maibe balu la konsege utiliza ho diak osan ne’ebé Governu selu ba sira nia propriedade sira.
Ikus liu, kestaun ne’ebé presiza konsidera ba konstrusaun projetu tuir mai maka Governu presiza halo konsulta ne’ebé kle’an hodi esplika mós risku sira, iha sosializasaun sira ne’ebé halo ba komunidade afetadu sira. Kompensasaun ho osan ba komunidade presiza ho mekanizmu informasaun ne’ebé diak “formasaun jere osan” hodi osan ne’e bele benefisia ba sira iha tempu naruk. Nune’e mos ba konstrusaun hanesan auto estrada presiza iha pasajen alternativu ba komunidade hodi asesu ba servisu públiku sira no atividade sira ne’ebé liga ho komunidade nia moris loron-loron nian.
Iha loron 4 Agustu 2020 esplozaun ne’ebé akontese iha rejiaun Portu Beirute – Líbanu nian harahun Portu Beirute hamosu ondas sízmikas hanesan rai nakdoko ida iha eskala Richter 3,3, hodi estraga sasan barak kuaze metade husi sidade, ema 100 resin maka mate, rihun lima resin kanek no rihun 300 maka lakon sira nia hela fatin (Komunikadu Imprensa Governu Timor-Leste, 6 Agustu 2020).
Tuir reportanjen media internasional sira Primeiru-Ministru Líbanu Hassan Diab hato’o katak kauza husi esplozaun ne’e maka adubu Ammonium Nitrarte tonelada 2750 maka rebenta ne’ebé autoridade Beirute prende iha tinan 2013 no rai kleur ona iha Portu Beirute – Líbanu (Kompas, 5 Agustu 2020). Aleinde Beirute, esplozaun sira nune’e akontese ona iha Nasaun seluk kauza husi Ammonium Nitrate hanesan tuir mai ne’e:
Iha tinan 1947 akontese iha Texas – Estadus Unidus Amerika (EUA) hamate ema 581, kanek 3500 no propriedade sira hetan estragus total;
Iha tinan 2001 akontese iha França, kanek kaman 240 no kanek grave 30, kazu hanesan akontese ona iha tinan 1998;
Iha tinan 2013 akontese iha Texas – EUA hamate ema na’in 5 no 100 kanek;
Iha tinan 2015 akontese iha Tianjin – Xina hamate ema liu 100 no 100 resin hetan kanek.
Saida maka Ammonium Nitrate?
Tuir dadus sientifika no fó sai husi media internasional sira esplika Ammonium Nitrate husi produtu kímiku ne’ebé uza barak liu iha mundu no hanesan mos tipu kompenente prinsipal ida iha esplozaun atividade mineiras nian (Scientific American, 2020). Ammonium Nitrate dalabarak uza hanesan adubu, esplosivu, produs fogu artifísiu ka figuetes, uza hanesan aimoruk hodi oho pesti sira no produtu kímiku sira seluk ne’ebé mai husi Ammonium Nitrate (Kompas, 6 Agustu 2020). Nune’e Ammonium Nitrate klasifika hanesan produtu ka merkadoria ne’ebé perigu tebes no ninia uzu tenke kontrolu ho rigorozu.
Alarme ba Timor-Leste
Timor-Leste la iha fabrika ne’ebé produs Ammonium Nitrate maibe iha nesesidade atu utiliza produtu kímiku ne’e. Iha kazu ida ne’ebé akontese iha loron 26 Fevereiru 2018 empreza Elon Pasifiku husi Xina ho parseria empreza Timor-oan balu importaAmmonium Nitrate tonelada 50 (kontentor rua) mai Timor-Leste (GMNTV, 21 Marsu 2018). Kontentor rua Alfândega Timor-Leste (Autoridade Aduaneira) prende tamba deskonfia produtu ilegal no verifika katak material ne’ebé kontein iha laran maka Ammonium Nitrate no potensia atu halo esplozaun. Nune’e Alfândega entrega kazu ne’e ba Polísia Sientifika Investigasaun Kriminal (PSIK) hodi halo investigasaun no detein mos ema hirak ne’ebé importa Ammonium Nitrate (Jornal Independente 7 Marsu 2018).
Suspeitu ba kazu ne’e, desizaun Tribunal nian aplika prizaun preventiva no amostra Ammonium Nitrate haruka ba Portugal hodi halo teste. Rezultadu teste hatudu katak la’os substansia ne’ebé fó perigu ba Timor-Leste. Ikus mai liberta suspeitu ba kazu ne’e no kontentor rua ne’ebé kontein Ammonium Nitrate ba nia na’in.
Maske sasan hirak ne’e liberta ona maibe perguntas no preokupasaun barak ba kontentor rua ne’ebé kontein Ammonium Nitrate iha Timor-Leste.
Preokupasaun sira ne’e mosu tamba esplozaun iha Portu Beirute – Líbanu no Nasaun sira seluk hanesan lisaun ida ba Timor-Leste. Iha tempu hanesan Timor-Leste la iha Lei espesifiku ruma hodi regula atividade sira nune’e no ninia uzu sira.
FALINTIL hanesan institusaun ida ne’ebé tuan liu iha Timor-Leste nu’udar liman kro’at povu nian. FALINTIL hanesan testamuña husi istoria no korajem povu nian, ne’ebé hadomi paz, liberdade no dignidade umana. Tinan 45 liu ba iha momentu sira hanesan ne’e Asuwa’in FALINTIL sira komemora loron ida ne’e ho tiru malu ho funu maluk sira. Iha tempu ne’ebé susar FALINTIL kumpri ona nia misaun hodi defende ita nia teritoriu no protégé nia sidadaun sira hanesan Povu ida – Nasaun ida. Depois Timor-Leste restaura tiha nia independensia – misaun FALINTIL kontinua fó iis ba F-FDTL nu’udar kontinuador FALINTIL nian. Liu-liu valores sira FALINTIL nian – atu F-FDTL bele kaer metin no adapta iha misaun ne’ebé diferente no transforma tuir forsa ida modernu.
Iha komemorasaun ba dala 45 kestaun sira ne’ebé Governu presiza konsidera hanesan tuir mai ne’e:
Primeiru, kondisaun ba Veteranu FALINTIL sira nian, ne’ebé balu sei ativu iha F-FDTL, balu reforma ona no barak lahamutuk ona ho ita. Katak sira tenke hetan tratramentu ne’ebé nesesariu husi Estadu.
Segundu, ba soldadu F-FDTL sira – liga ho komportamentu soldadu sira nian iha komunidade nia leet, tenke banati tuir nafatin valores sira husi FALINTIL nian. Iha ne’ebé soldadu sira tenke disiplina no sai ezemplu ba ita nia joven sira iha komunidade no tenke husik hahalok violentu sira bainhira iha naksalak ruma. Hanesan ita hotu hatene uluk iha funu laran “FALINTIL hanesan Ikan no Povu hanesan Be”.
Terseiru, atu kontinuador FALINTIL nian hetan kbiit no badaen hodi servi povu no nasaun, Governu tenke fó mos meius sira ba F-FDTL. Ezemplu ida, dalabarak ita hatete nune’e “tasi maka Timor-Leste nia futuru” maibe ita abndona tiha tasi. Nune’e tuir relatóriu husi Ministériu Agrikultrua nian hato’o kada tinan Timor-Leste lakon mais-menus milaun US$ 250 husi atividade peska ilegal. Tamba Komponente Naval F-FDTL la iha meius atu kontrola ita nia tasi.
Ikus liu, Governu presiza haree fila-fali kona-bá misaun sira F-FDTL nian – liu-liu hasoru situasaun foun sira hanesan krize saúde públika (ezemplu, Covid-19) – papel F-FDTL nian hodi tulun komunidade sira. Hanesan hatuur ona iha Lei Seguransa Nasional 2010 atuasaun sira hasoru ameasa no risku sira tuir kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN). Katak F-FDTL laharee deit ba nia misaun espesifiku “defeza nasional ka militar” maibe mos misaun umanitaria sira bainhira iha situasaun sira hanesan kalamidade públika.
Relatóriu ida ne’e deskreve kona-bá papel importante sira husi F-FDTL no PNTL durante luta hasoru surtu Covid-19 liu husi medida sira ne’ebé Estadu foti hanesan Estadu de-Emerjensia. Iha ne’ebé luta ida hanesan luta kolektiva ida husi elementu esensial sira Estadu nian iha kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN). Nune’e Sentru Integradu ba Jestaun Krize (SIJK) funsiona hanesan Sala Situasaun hodi jere krize ne’e.
Relatóriu ne’e mos fó sai lisaun sira husi krize saúde públika (Covid-19) – liu-liu liga direta ho sidadaun sira nia moris loron-loron durante hasoru krize ne’e (seguransa umanu). Inklui medida polítika sira ne’ebé nesesariu iha âmbitu seguransa nasional Timor-Leste nian – iha tempu agora no futuru hodi hatan ba ameasa no risku sira.
Ikus liu, rekomendasaun sira husi Fundasaun Mahein (FM) ba Governu kona-bá lisaun sira husi krize saúde públika (Covid-19) ba seguransa nasional.
Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2020 ne’ebé antes ne’e sumba iha Parlamentu Nasional iha inisiu tinan 2020 no foin daudauk Governu hato’o fila-fali ba Parlamentu hodi hetan aprovasaun. Iha tempu hanesan Governu mos prepara daudauk OJE 2021 no sei hato’o mos ba Parlamentu Nasional iha fulan Outobru 2020. Nune’e iha proposta OJE 2020 no 2021 – Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba Parlamentu Nasional no VIII Governu Konstitusional tau prioridade ba asuntu sira defeza, seguransa no negosiu estranjeiru nian hanesan tuir mai ne’e.
Parlamentu Nasional Komisaun B ne’ebé trata asuntu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru – presiza tau prioridade ba akordu kooperasaun sira ne’ebé Governu halo ho parseiru sira iha asuntu sira seguransa no defeza nian hodi hetan retifikasaun iha Parlamentu Nasional. Exemplu ida Akordu SOFA (Status of Forces Agreement) ne’ebé Estadus Unidus Amerika halo ho Timor-Leste iha tinan 2002 to’o ohin loron seidauk hetan ratifikasaun husi Parlamentu Nasional.
Primeiru-Ministru no membru Governu sira ne’ebé responsavel ba asuntu sira defeza no seguransa tau prioridade ba Polítika Seguransa Nasional (PSN). Iha ne’ebé PSN diskute ona desde tinan 2007 no diskusaun ba PSN lori to’o iha rai liur maibe to’o agora seidauk finaliza. PSN dokumentu ida importante tebes atu difine interese sira Estadu nian, ameasa no risku sira nomos medida sira tantu husi komponente sira militar nomos la’os militar. Portantu Lei Seguransa Nasional 2010 regula ona medida ka resposta sira Estadu nian hasoru ameasa no risku sira iha Sistema Integradu Seguransa Nasional (SISN). Nune’e nesesariu tebes Governu kompleta ho polítika ida hodi asegura iha ninia ezekusaun. Iha ne’ebé Lei mai atu regula komportamentu ruma maibe polítika orienta ba rezultadu sira ne’ebé sei atinji. Iha sorin seluk, PSN mos tenke ajusta ho realidade no dezafiu foun ne’ebé Nasaun hotu-hotu ohin loron hasoru hanesan krize saúde públika (Covid-19) – portantu ameasa no risku ohin loron obriga Estadu redifine ninia polítika públika hodi hatan ba situasaun sira hanesan ne’e. La’os deit ba setor saúde públika maibe mos setor sira seluk inklui setor seguransa nia partisipasaun luta hasoru krize sira hanesan Covid-19.
Ministériu Defeza avalia Estudu Forsa 2020 desde planu ne’e tama iha implementasaun. Iha tempu hanesan planu ne’e to’o ona iha ninia prazu ne’ebé dokumentu determina – tinan 2020. Katak Governu presiza hakerek fila-fali planu foun ida ba setor defeza hodi hatan ba objetivu estratéjiku no interese sira Estadu nian no ameasa sira inklui medida sira Estadu nian iha setor defeza hodi hatan ba ameasa no dezafiu sira. Maibe planu ida ne’ebé realistiku no aliña ho orsamentu Estadu nian, nune’e Governu iha orsamentu hodi realiza planu ne’e.
Ministériu Interior presiza avalia implementasaun Planu Estratéjiku Seguransa Interna (PESI) 2030. Iha ne’ebé objetivu estratéjiku sira ne’ebé hatuur iha planu ne’e desde ninia implementasaun husi faze dahuluk, daruak no’o to’o ona faze datoluk ninian seidauk hetan implementasaun lolos. Ezemplu ida iha faze primeiru nian “sei elabora no finaliza Estudu Polisia 2030 no Politika Seguransa Nasional” maibe seidauk realiza.
Ministériu Interior presiza tau prioridade ba lejislasaun sira ne’ebé regula kona-bá seguransa interna nian. Ezemplu ida, iha nivel munisipal estabelese ona Konsellu Seguransa Munisipal (KSM) maibe seudauk regula ho dekretu ka lei ruma. Iha ne’ebé Lei Seguransa Interna 2010 hatudu ona dalan katak bainhira estabelese KSM tenke regula ho dekretu Governu nian.
Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) tau prioridade ba elaborasaun planu estratéjiku institusaun nian. Iha ne’ebé ba dala-uluk liu iha tinan 2014 PNTL elabora planu estratéjiku ba tinan lima nian (Planu Estratéjiku PNTL 2014-2018). Desde planu ne’e ninia ezekusaun ramata iha tinan 2018 to’o agora seidauk iha planu foun ruma hodi kontinua atividade sira ne’ebé seidauk realiza iha Planu Estratéjiku 2014-2018 nian. Ezemplu ida husi planu ne’e hatete “tau prioridade ba revizaun ba Lei Organika PNTL nian” maibe to’o agora seidauk finaliza. Foin daudauk Ministériu Interior hamutuk ho PNTL konklui ona esbosu Lei Organika PNTL nian ida maibe esbosu ne’e Copy-Paste deit husi Lei Organika Guarda Nacional Repúblicana (GNR) Portugal nian. Nune’e husi esbosu ne’e la hatuur PNTL nia karakteristika hanesan “polisia komunitaria” maibe adopta lolos modelu GNR nian ne’ebé nia natureza militar.
Ikus liu, iha asuntu sira seguransa nasional tenke liga mos ho polítika externa Estadu nian. Maske nune’e to’o agora Timor-Leste seidauk elabora no finaliza Polítika Esterna Timor-Leste ne’ebé tama iha Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun nia kompetensia hodi lidera prosesu konsultasaun, elaborasaun hodi konklui dokumentu ne’e. Tamba ne’e presiza tau prioridade ba Polítika Externa Timor-Leste nian.
Foin daudauk ne’e espalla iha media sosial kona-bá gravasaun (voice) – iha ne’ebé gravasaun ne’e fo sai kona-bá dezentidimentu entre Komandante Munisipiu Baucau ho nia soldadu ida. Iha gravasaun ne’e la klaru kona-bá motivu husi dezentidimentu ne’e (no hein ba investigasaun polisial nian hodi hatene motivu husi kazu ne’e) maibe gravasaun ne’e fó sai momos ona komportamentu ne’ebé ladiak husi soldadu ida hasoru nia superior. Iha mos informasaun ne’ebé espalla deskonfia soldadu ne’e halo mos ameasa hosoru nia Komandante.
Kazu iha leten ne’e deskreve situasaun rua ne’ebé Komandu PNTL Munisipiu Baucau tenke foti hasoru hahalok ne’e. Primeiru loke prosesu disiplinar hasoru soldadu ne’e no segundu loke mos prosesu kriminal tamba deskonfia halo ameasa hasoru nia superior. Fundasaun Mahein (FM) fiar katak ho medida sira nune’e bele eduka elementu PNTL sira kona-bá lealdade ba superior sira no obdese ba ordem husi komandante sira nomos lei no regulamentu sira. Sai mos ezemplu ba soldadu ka elementu sira iha munisipiu seluk nomos iha seksaun no unidade sira seluk iha PNTL nia laran.
Ironiku liu tan, resposta husi Komandu Jeral PNTL hasoru kazu ne’e hatete “ne’e hanesan emosaun pesoal no la presiza tau atensaun seriu”. Tuir FM nia haree resposta ida ne’e hanesan motivasaun ba soldadu sira hodi kontinua la obdese no leal ba nia superior sira. Inves Komandu Jeral enkoraza hahu prosesu sira ne’ebé regula iha Regulamentu Disiplinar PNTL nian maibe mosu resposta ne’ebé susar liu atu hadia institusaun PNTL. Nune’e, to’o agora kazu ida ne’e iha nonok nia laran no la iha informasaun lolos kona-bá medida sira ne’ebé Komandu PNTL foti hasoru hahalok ne’e.
Ho ida ne’e FM husu ba Komandu Jeral PNTL presiza iha seriedade ba kazu sira hanesan temi liu dadauk ne’e – duke hamosu deit opiniaun ne’ebé kontinua motiva soldadu sira sai indisiplinadu no hafraku deit ierarkia institusaun nian. Nune’e mos Komandu Jeral hamutuk ho Komandu Minisipal Baucau – loke prosesu disiplinar no kriminal hasoru kazu ne’e – tamba hahalok sira hanesan ne’e la’os “emosaun pesoal”.
Ikus liu, FM apresia no enkoraza membru PNTL sira kontinua servisu ho disiplina – hodi kumpri ba misaun PNTL nian servi no proteje sidadaun sira, maske sei iha limitasaun no dezafiu barak.
Relatóriu ida ne’e deskreve kona-bá situasaun droga iha Timor-Leste iha âmbitu implementasaun Lei N.o 2/2017 kona-bá Kombate Tráfiku no Konsumu Ilísitu ba Droga. Timor-Leste merkadu domestika ba trafiku droga relativamente kiik. Maibe Timor-Leste iha perigu hanesan area pasajem ba nasaun viziñu sira hanesan Indonézia.
Tamba Timor-Leste iha kontestu jeográfiku ida espesífiku tebes tan hamriik nu’udar kruzamentu no hanesan rotas importante ba atividade kona-bá tráfiku ba droga, no mai tan ho mekanizmu ne’ebé seidauk natoon atu bele halo kontrolu no, tan ne’e, ohin loron Timor-Leste nakloke hela ba susar bainhira sai nafatin nu’udar fatin importante atu hala’o tránzitu ba substánsia estupefasiente no psikotrópika.
Nune’e iha tinan 2017 Timor-Leste aprova Lei N.o 2/2017 kona-bá Kombate Tráfiku no Konsumu Ilísitu ba Droga. Maske nune’e, Lei refere sei iha falta balu ne’ebé presiza hadi’a ka atualiza.
Ho ida ne’e, saida maka presiza atualiza no mellora hodi kombate trátifku ilísitu ba droga iha Timor-Leste, haree no hanehan iha link kraik ne’e.
Polítizasaun ba instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) komesa dadaun akontese hahu husi Vice-Ministru atual husi Partidu Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) formalmente asumi kargu Vice-Ministru Interior. Dahuluk liu antes pose membru Governu ba daruak nia, Prezidente da Repúblika Frasisco Guterres “Lú Olo” kestiona kona-bá atual Vice-Ministru Interior nia naran tama lista Ministru interior. Maibe iha kestaun deskonfiansa, tantu Prezidente Repúblika halo nia sasukat ba kargu ne’ebé polítikamente fahe ba partidu KHUNTO.
Siñal hatudu dala barak ona, hahu husi kedas VIII Governu simu mandantu ba ukun, vaga Ministru Interior sai alvu importante ba partidu KHUNTO nia ambisaun polítika iha momentu fahe kargu entre partidu sira iha Aliansa Mundansa Progresu (AMP) nia laran momentu ne’ebá. Dahuluk Partidu KHUNTO dudu deputadu Antonio Verdial, maibe lakonsege hetan pose, tanba tama iha lista metan Prezidente Repúblika nian husi pakote nain 9, to’o kaduka. Depois Orsamentu Jeral Estadu (OGE) xumba iha PN iha Janeiru 2020 ne’ebe rezulta partidu Congresso Nacionál de Recontrução Timor (CNRT) sai husi koligasaun ho Partidu Libertasaun Popular (PLP) – KHUNTO nian, ba pose membru Governu ba daruak, partidu KHUNTO hatudu nia ambisaun ba daruak nian ba vaga Ministru Interior, maibe Prezidente Repúblika la fó kartaun a favor, tanba Prezidente ho tentativas rasaun rua, ida: Ministru Interior husi KHUNTO bele halo polítizisaun ba PNTL no sai risku no ameasa boot ba instabilidade nasionál, rua: halo KHUNTONIZASAUN ba instituisaun PNTL.
Prezidente Repúblika nia preokupasaun sira iha leten ne’e sai realidade no pertenenti duni, depois Vice-Ministru Interior husi KHUNTO halo nia asaun barak ne’ebé hatudu husi diskursu polítiku ne’ebé divulga iha media nasionál. Alende ida ne’e, mos interfere ba rotasaun PNTL no monta membru PNTL – Imigrasaun tun sa’e, latuir ierarkia PNTL nian no eskalaun deviza PNTL.
Husi asaun sira ne’ebé iha, PNTL sira ne’ebé involve ona krime no iha prosesu Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nian, ho tan hetan ona pena sansaun husi instituisaun durante Ministru Interior interinu, Brigaderiru General F-FDTL Filomeno Paixão nia tempo muda tiha fora husi Servisu Imigrasaun, maibe Vice-Ministru atual tenta dada tama hikas fali mai iha Imigrasaun. Frankamente Vice-Ministru iha intensaun polítika hodi interfere ba komandu nia papel no la’os halo jestaun polítika. Husu Ministru Interior presiza halo investigasaun, Fundasaun Mahein (FM) nia preokupasaun ba aktu sira ne’e, deskonfia iha indikasaun forte kona-bá isu ne’ebé durante ne’e la’o iha públiku kona-bá halo juramentu ba partidu. Ida ne’e sai risku atu harahun PNTL institusionalmente no sai risku no ameasa ba seguransa interna, tanba PNTL polítizadu maka, susar tebes halo nia kna’ar ho independente no imparsiál.
(Tempo Timor Online, 29.09.2020) “Hau lahare detallu kona-bá lei displinár PNTL nia mais atu hatete katak iha Konstituisaun RDTL ne’e la bandu para membru sira hotu labele adere ba partidu. Nia atu ba Arte Marsiais ka aktividade ne’ebé fora husi oras servisu ne’e ita la bandu, maibe atu fó hanoin katak, diak liu ita hare deit maka ita nia instituisaun para servisu povu ho diak no justu”. Diskursu husi Vice-Ministru Interior ne’ebe media sita, hatudu katak Vice Ministru la’os halo jestaun polítika ba instituisaun, maibe fó orientasaun ba PNTL hodi halo rekrutamentu ba Grupo Arte Marsiais (GAM). Se lei ho juramentu ne’ebe halo iha 2018 bandu PNTL involve GAM, dadaun ne’e Vice-Ministru Interior halo fali rekrutamentu ba GAM, jestaun polítika lalos, maibe halo fali pratika polítizasaun ba instituisaun PNTL.
Iha ne’e FM koko atu deskreve saida deit maka sai restritu ba membru PNTL atu hola parte ba. Bandu sira ne’ebé regula ona iha lei no regulamentu sira ba PNTL nia, liu-liu tama ba iha polítiku no arte marsiais nia, ne’ebé Vice-Ministru Interór halo diskursu fó autorizasaun. Tuir FM nia entedementu la’os formal jurídiku nian. Konstituisaun RDTL artigu 147, alinea Nú. 1 fó sai bandu ka la autoriza polisia atu hari’i no inklina/involve an iha polítiku. Hanesan sidadaun Polisia iha direitu atu eskoilla ka fó nia votu liu husi eleisaun ne’ebé Governu maka organiza no sira labele involve iha polítiku.
Nune’e mós bandu membru PNTL atu adere ba arte marsiais. Iha Lei Nú 5/2017 de 19 Abril kona-bá Regime Jurídico Relativo À Prática De Artes Marciais, Rituais, Armas Brancas, Rama Ambon E Quinta Alteração Ao Código Penal. Elementu forsa no seguransa sira ne’ebé inklui PNTL restritu atu involve iha arte marsias ilisitiu ho rituais sira tamba sira sei hetan pena ne’ebé dubru tuir lei ne’e hatete. Tuir lolos nu’udar lideransa superior PNTL “vice Ministru interior” ne’ebé iha kompetensia a’as liu hola dezisaun final ba displinar PNTL nia la bele enkoraza membru polísia atu halo buat ne’ebé sira konsiente atu la halo. Diskursu Vice-Ministru nia ne’e sei dudu PNTL atu la displina. Maske regulamentu displinar PNTL nia ejije atu PNTL tenke halo misaun ho professional, hakruuk ba lei no respeitu ba ierarkia komandu nia. Maibe autorizasaun husi Vice-Ministru Interior nia ne’e sei implika mós ba aplikasaun sansaun displinar no penal ne’ebé tuir regulamentu displinar PNTL.
Ikus liu- enkoraza ba polítiku sira ne’ebé responsavel ba instituisaun seguransa no mós defeza evita diskursu polítiku ne’ebé la reflete tuir lei no regulementu sira. Nune’e FM husu Primeiru Ministru no Ministru Interior fó atensaun ba Vice-Ministru nia asaun Polítiku ne’ebé halo rekrutamentu PNTL ba membru GAM. Husu PM atu hadia kadeira gabinete Vice-Ministru Interior atu nune’e hadok instituisaun PNTL husi polítizasaun polítiku.
Relasiona situasaun polítika no seguransa ho intervensaun militár halo presaun no ba serku rezidensia Angela Freitas, no ameasa atu “futu no sama belár” portavós grupo Rezistensia Nasional Defende Justisa no Konstituisaun (RNDJK) Angela Freitás (AF) no Antonio Ai Tahan Matak (AATM). Hafoin Militár sira serku AF iha loron 02 Setembro 2020. Iha deklarasaun ba media Ministru Defeza hato’o katak Jeneral Lere iha rasaun atu serku rezidensia AF tamba atu asegura kilat ilegal. Lia hanesan hato’o husi Presidente Komisaun B – Parlamentu Nasional ne’ebé trata asuntu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru, hatete atuasaun ne’e halo tamba iha risku ba estabilidade nasional. Iha sorin seluk Komandante Jeral Polísia Nacional Timor-Leste (PNTL) hatete vijilansia ne’ebé Falintil – Forsa Defesa Timor Leste ( F-FDTL) ba AF nia rezidensia ne’e tuir Lei Seguransa Nasional, tamba desde situasaun 2017 komandu PNTL husu F-FDTL atu fó apoiu ba PNTL iha seguransa interna.
Tuir Lei Nú.2/2010 loron 21 Abril – Lei Seguransa Nasional hatete, wainhira hare iha situasaun nia todan tebes maka justifika katak iha razaun duni atu halo empeñu operasional. Nune’e bele hari komandu konjunta operasional, funsiona entidade sira iha Sistema integradu Seguransa Nasional, regra empeñamentu ne’ebé justifika ba empenhu operassional. (SISN), (art. 36, nú 3, 4,5). No involvimentu husi F-FDTL ba iha siguransa interna hanesan knaar komplementar ida ne’ebé akontese ho nia situasaun rasik. (Lei Nú.04/2010 loron 21 Abril – Lei Seguransa Interna art.14, letra a). Nune’e F-FDTL nafatin kumpre nia misaun esklusivamente atribui ona tuir konstituisaun no lei aplikavel sira seluk.
Konstituisaun no Lei defeza no Militár kona-ba misaun F-FDTL
Konstituisaun RDTL artigu 146o define ona misaun F-FDTL, alinea 2 hatete F-FDTL garante indepenensia Nasional, integridade territorial, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa, ho repeitu ba ordem konsitusional.
Tuir Estatutu Organika F-FDTL, dekretu Lei Nú 15/2006 loron 8 Novembro, misaun espesifiku husi F-FDTL nia maka;
garantia vijilansia ba fronteira (Terestre, Maritima no Aero)
halo salvasaun ba tasi laran nia
fó apoiu ba autoridade sivil iha ambitu ba satisfasaun nesesidade bazika no mós atu hadia kualidade moris populasaun nian
fó apoiu ba ordem konstitusional, iha ambitu ba partisipasaun iha situasaun deklarasaun estadu de sitiu ka estadu de emerjensia nia
fó apoiu ba populasaun sira iha kazu katástrofe natural ka kalamidade públika
fó apoiu ba politika externa, liu husi asaun kooperasaun tekniku – militár, partisipasaun iha operasaun apoiu ba Paz, operasaun umanitariu no asaun sira seluk sei determinadu iha ambitu akordu internasional sira nia.
Lei Nú. 2 /2010 loron 21 Abril – Lei Seguransa Nasional, artigu 8- husi misaun ba FALINTIL-FDTL nia maka:
responsável ba defeza militar RDTL, halo tuir Konstituisaun, lei no akordu sira kona-bá direitu internasional maka hala’o iha Timor-Leste
Hala’o kna’ar iha misaun seluk fó tulun ba autoridade sivil, iha kuadru Sistema Integradu Seguransa Nasional, fó tulun ba polítika esterna Estadu nian, iha operasaun atu fó tulun ba pás no umanitaria.
Tuir Lei Nú. 3 /2010 loron 21 Abril, Lei Defeza Nasional– misaun husi forsa armada sira define iha artigu 23 maka hanesan:
F-FDTL halo tuir Konstituisaun, kaer metin defeza militár hasoru agresaun ka amesa husi liur, presiza sura nia natureza ka forma oinsa maak bele fó sai.
Hatan ba iha ambitu militár tuir komprimisiu internasional sira maka simu ona, partisipasaun iha misaun umanitária, fó tulun ba paz.
Hola parte iha SISN fó kolaborasaun, tulun autoridade sivil sira iha misaun protesaun sivil ho nia knar sira ne’ebé ligasaun hodi hatan ba nesesidade baziku hodi hadia kualidade moris populasaun, liu-liu iha situasaun kalamidade públiku maka la justifika suspensaun ba ezersisiu direitu sira nian. (LDN, Art, 23, nú 1, 2, 3)
Ordem demokrátiku ho kontrolu sivil-militár
Iha rai demokratiku sira no mós iha Timor-Leste adopta sistema kontrolu sivil-militár. Signifika militár sira halo tuir ka kumpre dezisaun polítika, husi sira ne’ebé tu’ur iha ierarkia a’as liu militár nia. Lei Defeza Nasional Kapitulu III hatete estrutura superior liu iha defeza nasional maka orgaun suberanu sira. Iha Konsellu Superior Defeza no Seguransa, Xefe Estadu Maior General F-FDTL, Konselu Superior Defeza Militár. Artigu 11 kona-bá orgaun Suberania nú 1 hatete F-FDTL maka hala’o servisu ba povu no hakru’uk ba determinasaun sira husi poder polítiku demokrátiku, maibe maka la’os husi partidu sira, tuir ho termus sira husi Konstituisaun, husi lei ida-ne’e no husi lejislasaun seluk tan maka iha vigor.
Iha estrutura sivil-militár ne’ebé a’as assume husi Prezidente Repúbliku maka nu’udar komandate supreme forsa armada F-FDTL – ne’ebé iha direitu atu halo ratifikasaun, iha kazu atu uza forsa husi parte forsa armada sira, regra sira halo empeñamentu nian maka define, ho proposta husi membru Governu nian ho kompetensia iha matéria defeza nasional no hetan aprovasaun iha Konsellu Ministru. (LDN art.14, aline 2. C)
Parlamentu Nasional – iha kompetensia lejislativa sira no halo kontrolu kona-bá Defeza Nasional. Halo kontrolu no Fiskalizasaun ba empeñamentu F-FDTL nian, tuir ho termu sira iha Konstituisaun, iha lei ida ne’e no iha lejislasaun seluk maka iha vigor. Nune’e PN iha dever atu husu responsabilizasaun ba aktu sira ne’ebé akontese relasiona atuasaun militár ne’ebé la tuir ordem konstitusional ne’ebé liga ho protesaun ba direitu, seguransa no liberdade populasaun sira. (LDN, art, 15, c) no e))
Governu – Órgaun soberania responsável atu kaer no hala’o polítika kona-bá Defeza Nasional no órgaun superior Forsa Armada sira nian. Governu maka iha kbiit kona-bá defeza nasional no determina mobilizasaun sivil ka militar. (LDN, art 16, alinea 2) g)
F-FDTL nia intervensaun ba Grupo RNDJK
Iha loron 31 Agostu Xefe Estadu Maior Jeneral, Maijór Jeneral Lere Anan Timur deklara ba media katak la permite grupo ne’ebé lidera husi portavós AF no AATM atu halo manifestasaun hodi hatun Prezidente Repúblika. Laiha fatin ba sé deit atu halo manifestasaun hatun lider rejistensia sira hanesan Lú Olo, Taur Matan Ruak, Mari Alkatiri, Xanana Gusmão no Ramos Horta. Hanesan fundadór sira iha direitu atu ukun rai ida ne’e tuir sira nia vontade. Sé ema ruma maka laliu husi dalan formal obriga hatun sira husi kargu maka miliitár sei tun hodi futu no sama belar tiha sira.
Lei Defeza Nasional, artigu 63 Tau bandu ka restrisaun ba militár sira atu hala’o direitu sira katak, F-FDTL maka halo servisu ba povu no labele halo parte iha partidu polítiku, maibe halo esersisiu ba direitu espresaun, sorumutu, manifestasaun, asosiasaun, no petisaun koletiva no kapsidade eleitoral pasiva husi militár no ajente sira militarizadu kuadru permanente no kontrolu iha servisu efetivu hala’o tuir ho termu sira husi númeru hirak tuir mai ne’e.
Militár sira labele halo deklarasaun públika ho karakter polítiku ka seluk ruma maka bele hamosu risku iha koezaun no iha disiplina F-FDTL nian ka la respeita ba dever izensaun polítika no la halo parte iha partidu polítiku ida husi ninia elementu sira.
la ho autorizasaun husi superior, halo deklarasaun públika maka koalia kona-bá asuntu sira FFDTL nian, ho esepsaun koalia kona-bá kestaun natureza téknika deit maka tama iha publikasaun sira halo husi F-FDTL no husi autoria militár sira nian maka hala’o knar sira permanente iha diresaun ka redasaun rasik nian.
labele konvoka ka partisipa iha manifestasaun ruma ho karakter polítiku, partidu polítiku ka sindikatu sira nian.
labele sai membru ba asosiasaun ho natureza polítika, partidu polítiku ka sindikatu sira nian, labele mos partisipa iha atividade ruma maka hala’o ho asosiasaun hirak ne’e, ho esepsaun uainhira halo parte iha asosiasaun profisional ho kompetensia deontolojika no iha ambitu kompetensia ne’e rasik.
labele promove ka hato’o petisaun koletiva hodi haruka ba órgaun sira soberania nian ka ba superior ierarkiku sira rasik kona-bá asuntu ho karakter polítiku ka kona-bá ForsaArmada sira nian. (LDN, Art. 63, alinea 1, 2, 3, 4, 5, 7)
Nune’e F-FDTL nia misaun define iha Konstituisaun RDTL, Estatutu Organika F-FDTL, Lei Defeza Nasional, Lei Seguransa Nasional no regulamentu aplikavel sira seluk. Misaun Prinsipal F-FDTL nia maka Defeza Externa, Soberania Nasional, no liberdade populasaun. Iha implementasaun ba misaun hirak ne’e militár labele afavor ka iha partidu polítiku, halo intervensaun ba interese polítiku partidaria maibe halo tuir deit dezisaun polítika husi orgaun soberanu sira ne’ebé iha estrutura sivil-militár F-FDTL nia. Iha atuasaun sira ne’ebé halo tenke repeitu ba ordem konstitusional, fó garante ba sidadaun sira nia liberdade, seguransa no apoiu populasaun sira. Atu hatan ida ne’e F-FDTL tenke hasa’e kapasidade iha kooperasaun sivil no militar, iha area tékniku no operasional, ne’ebé formula iha polítika defeza nasional.
Ikus liu – iha kazu atual Timor-Leste infrenta hela situasaun kalamidade públiku hasoru pademia Covid-19. Presiza F-FDTL nia apoiu maximu hodi apoiu populasaun sira iha luta ida ne’e, ajuda hasa’e kooperasaun ho autoridade sivil sira halo servisu ba misaun apoiu umanitaria hodi ajuda kualidade moris populasaun.
Foto FM: Sosializasaun rezultadu OPS no CPP Survey iha Komandu PNTL Munisipiu Viqueque
Artigu ida ne’e nu’udar rezultadu husi vizita Fundasaun Mahein (FM) nian husi loron 13 no 15 Outubru 2020 iha Munisipiu Viqueque. Iha ne’ebé hala’o intrevista ho membru OPS, Xefe Suku, membru KPK iha suku sira, nomós diskusaun durante aprezentasaun relatóriu avaliasaun OPS no levantamentu sira kona-bá polisiamentu komunitária ba ofisiais, sarjentu no ajente sira iha Komandu PNTL Munisipiu Viqueque.
Nune’e iha implementasaun polisiamentu komunitária husi Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) – liu-liu Ofisial Polísia Suku (OPS) no Konsellu Polisiamentu Komunitária (KPK) iha Komandu PNTL Munisipiu Viqueque. Kona-bá progresu no dezafiu sira ba funsionamentu servisu depois OPS nia kolokasaun iha Suku.Iha ne’ebé kolokasaun OPS iha suku diak tebe-tebes. Iha redusaun ba konflitu ne’ebé akontese. Tamba atividade OPS nia iha suku hetan apoiu husi komunidade, autoridade lokal, KPK no PNTL rasik. Progresu ida ne’e hatudu iha Relatóriu Avaliasaun OPS tinan 2018 kona-bá dezempeñu OPS nia 80% OPS vizibel iha komunidade no halo komunidade seguru liu. Maibe iha mós difikuldade oin-oin ne’ebé liga ho implementasaun estratéjia polisiamentu komunitária.
Primeiru, apoiu kondisaun uma, efetivus, no orsamentu ba atividade nia – kuaze maioria OPS hotu hela iha uma privadu no ida ne’e difikulta sira atu bele hala’o sira nia kna’ar iha suku. Ho tan dupla funsaun ne’ebé OPS sira asume, halo servisu iha suku no mos iha eskuadra sai hanesan obstaklu ba OPS sira atu konsentra lolos iha suku.
Segundu, limitasaun rekursu umanus ka efetivu sira iha eskudra sira no mudansa estrutura komandu nia sai mós fatór hapara atividade OPS nia iha suku. Iha ne’ebé OPS kesi metin ho orariu iha eskudra nian. OPS sira ne’ebé dada lia ho FM hato’o katak nia “sai mal vontade atu hala’o kna’ar OPS nia iha suku, tamba se implementa atividade OPS nia iha suku – iha eskuadra tau falta servisu no ko’a sira nia osan”.
Terseiru, formasaun menus ka la sufisiente atu hala’o kna’ar ho diak- preokupasaun kona-bá membru PNTL sira barak seidauk hatene uza laptop. Laptop ne’ebe OPS sira simu barak mak la uza, rai deit to’o balu aat fila fali ona. OPS sira simu formasaun durante semana ida deit antes pose OPS hodi koloka iha suku.
Kuartu, membru KPK sira la hatene saida los maka sira atu halo, dadaun ne’e só ajuda deit hanesan fontes hodi fó informasaun ba Polisia kuandu iha konflitu ruma akontese iha komunidade. KPK simu formasaun loron rua depois sai membru iha estrutura KPK nia.
Iha sorin seluk, membru PNTL em-jeral iha Komandu Munisipiu Viqueque, preokupasaun seluk kona-bá fasilidade, ekipamentus no fardamentu. Membru PNTL sira kontinua halerik kona-bá fardamentu ne’ebé la kualidade, ekipamentus seguransa ba atausaun, no mos radio komunikasaun wainhira atende problema ruma. Ezemplu ida, kazu ne’ebé FM levanta bei-beik ona kona-bá fardamentu balu tenke suku rasik hodi uza ba servisu loron-loron nian. Nune’e mos distribuisaun ba fardamentu nian, dalabalu fahe fardamentu la hó pakote/dala ida, balu simu uluk sapeo, balu botas, balu faru, balu kalsa to’o tinan ida ka rua maka simu tan seluk hodi kompleta.
Nune’e mos bainhira halo atausaun ba problema ruma, laiha ekipamentu seguransa hanesan gas, borgol, stick. Nune’e membru PNTL sira dalabarak obrigadu uza forsa seluk hanesan armas. Maske sira konsiente uza forsa/armas nu’udar rekursu ikus bainhira meius seluk labele ona. Inklui, transporte ba servisu operasaun nian – PNTL Viqueque preokupa kona-bá menus transporte atu halo operasaun hodi apoiu seguransa ba eventu sira nivel munisipal nian no iha komunidade nomos atendementu ba kazu sira ne’ebé presiza intervensaun urjente.
Ikus liu – rekomendasaun, presiza apoiu polítika husi Governu hodi dudu dezenvolvimentu PNTL nia iha implementasaun estratéjia Polisimentu Komunitária VIP (Vizibilidade, Involvimentu no Profesionalismu) ne’ebé PNTL adopta. Orsamentu propriu ida apoiu servisu prevensaun krime iha nivel suku ne’ebé hala’o husi OPS no KPK. Nune’e mos apoiu ba fasilidade no ekipamentu ba membru PNTL em-jeral iha servisu operasaun nian.
Tuir komunikadu imprensa Governu nian loron 28 Outobru 2020 VIII Governu Konstitusional ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak aprova Regulamentu foun kona-bá Lei Servisu Militar Obrigatoriu. Razaun hodi introdus Servisu Militar Obrigatoriu maka hodi responde ba nesesidade F-FDTL nian no polítika VIII Governu Konstitusional.
Maske nune’e, Fundasaun Mahein (FM) iha argumentu rasik no kestiona programa ida ne’e tamba razaun sira tuir mai ne’e, primeiru, introdusaun Servisu Militar Obrigatoriu hodi realiza deit promesa sira iha kampania no mehi Primeiru-Ministru Taur Matan Ruak nian. Tamba razaun implementasaun Servisu Militar Obrigatoriu mukit liu no la ho estudu ruma. Segundu, implementasaun Servisu Militar Obrigatoriu sei baralla deit dezenvolvimentu F-FDTL duke responde ba nesesidade urjente sira F-FDTL nian. Terseiru, Servisu Militar Obrigatoriu sei hatodan deit despeza Estadu nian no sakrifika tiha investimentu ba setor produtivu sira.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Komponente ida projetu tasi mane nia mak planta Liquified Natural Gas (LNG) ne’ebé atu establese iha Beaço- Viqueque. Pakote husi LNG sei konstrui mós fatin area ba atividade industrial, nova Beaço, aeroportu iha Viqueque, fatin hakiak lafaek no auto estrada liga Suai to’o Beaço. Tuir Timor-Gap katak projetu Governo gasta ona $20 Millaun ba estudu viabilidade sira no halo ona akordu komersial ho Kompania Xineza “China Civil Engenering Contractions Cooperations ho orsamentu millaun $ 943 atu halo porjetu ne’e (Tatoli, 21 Agostu 2020).
Iha fulan Setembru ne’e nia klaran, ekipa FM halo vizita ida ba iha Beacó – Viqueque fatin ne’ebé atu harii projetu LNG nia. Durante vizita ne’e FM halo observasaun direta no intervista pesoal ho komunidade afetadu, lider komunitariu sira, sosiedade sivil, inklui autoridade Governo releventa husu sira nia prespetiva kona-ba benefisiu no risku husi LNG ba feto sira nia moris ba futuru. Peskiza ne’e foka deit bá saida komunidade afetadu sira preokupa liu-liu feto sira relata kona-ba projetu LNG.
Sensebilizasaun ba komunidade afetadu sira – komunidade sira seidauk sensebiliza ho projeitu tasi mane tamba durante ne’e feto sira la partisipa iha ekontru no sosializasaun ne’ebé hala’o iha Suku kona-ba projetu tasi mane. Feto sira ba iha fatin enkontru maibe sira hato’o katak sira nia servisu mak apoiu iha dapur prepara hahan ba Ekipa Konjunta Interministeria ne’ebé hala’o sosilizasaun ba komunidade afetadu. Nune’e sira la informadu lolos kona-ba projetu infrastrutura pertoliu tasi mane liu-liu planta LNG ne’e rasik.
Komunidade lakon rai Agrikultura, Hortikultura no Peska – to’o agora seidauk iha identifikasaun lolos kona-ba natár, to’os, plantasaun hirak mak sei destrui iha Beaço. Projetu LNG ne’e sei okupa rai hektares 650 iha suku Maluro tomak inklui suku Uma Wain Kraik sorin. Komunidade afetadu sira sei desloka husi rai tetuk ba hela fali iha foho leten fatin ne’ebé Governu identifika ona. Nune’e sira sei lakon sira ba aktividade halo natar ho permenante tamba laiha fatin ne’ebé bele halo natar. Komunidade sira iha Baeço hato’o katak sira abitua ona rai tetuk no maioria sira depende mós ba tasi, ne’ebé sei fó ameasa ba vida hanesan peskadór wainhira muda sa’e ba foho leten.
Kompensasaun ba Rai, Uma, Uma-Lisan, Rate, no Plantasaun –aleinde afeita uma, rai agrikultura, hortikultura no peska, sei afeita mós fatin ba animal hakiak, inklui uma adat (+-25) no rate (+- fatin 5) ne’ebé tama iha area afetadu LNG nia. Komunidade sira rekuinese iha proposta ba kompensaun ho kustu boot tamba Governu la aprezenta uluk kona-ba tabela folin ba kompensaun maibe husu deit ba komunidade sira atu aprezenta sira nia dadus tuir sira nia kalkulu rasik. Kestaun maka halo fila fali uma adat no rate halo tuir rituais sai mos naha todan ne’ebé komunidade sira preokupa no tenke hetan konsidera husi Governu.
Fatin Lokalizasaun Komunidade Afetadu sira –fatin ba Bairo Foun Beaço ne’ebé Governu identifika ne’e iha los rai fuik maran, laiha bé no iha foho leten. Nune’e hela fatin, Bé no saneamanentu baziku, elektrisidade, garatia ba edukasaun no saude mak feto afetadu sira sira nia ejijensia hodi reduz problema sira kona-ba realokasaun. Konsidera ida ne’e sai risku ne’ebé boot ba feto liu-liu sira ne’ebé vuenravel liu hanesan faluk, inan isin rua, labarik kiik no difisente sira. Governu tenke kria uluk kondisaun sira ne’e antes muda komunidade.
Politika La Serteza nia Impaktu ba PNDS no Edukasaun – Autoridade lokal sira hato’o katak programa Plano Nasional Dezenvolvimentu Suku ne’ebé ba suku Maluro kansela hotu tamba projetu LNG ne’e. Feto sira hatete ami preokupa ho dezisaun Governu nia ne’ebé la serteza atu hari’i planta LNG iha Beaço no sira konsidera bele fó impkatu ba sira nia oan nia futuru. LNG aleinde impede planu dezenvolvimentu suku impede mós oan sira nia estudu, tamba Beaço oan nain 25 (mane 17, feto 8) mak tuir ona kursu espesializada iha Tibár kona-ba servisu setór petroliu maibe to’o agora laiha politika ne’ebé serteza ba LNG, maske formadór hirak ne’ebé barak mak lakon ona sira nia estudu iha universidade.
Iikus liu – Governu tenke fó sai ona informasaun serteza kona-bá futuru dezenvolvimentu projetu Tasi Mane liu-liu lokalizasaun projetu LNG hodi evita rumoris no konfusaun iha komunidade nia leet. Hamenus birokrasia nasional importante atu involve autoridade munisipal sira hodi ajuda prosesu sira ne’ebé sira bele halo tuir kompetensia ne’ebé atribui ba sira. Importante liu mak komunidade afetadu liu-liu feto sira tenke hatene impaktu husi projetu LNG ne’e liu husi sensebilizasaun ne’ebé Governu halo. Iha futuru levatamentu dadus ba komunidade afetadu sira tenke tau atensaun maka’as ba feto sira liu-liu sira ne’ebé vuneravel liu.
Tinan 19 liuba, mosu asaun heroiku husi juventude loriku asuwa’in ne’ebé ho kuiñesidu “Masakre Santa Kruz 1991”. Asaltu asasinatu ne’ebé halo husi militár Indonezia iha loron 12 Novembru 1991 rezulta joventude barak fakar ran no mate tamba defende justisa, liberdade no independensia ba Timor-Leste. To’o ohin loron estadu seidauk seriu fó atensaun ba vitima husi masakre sira ne’ebé akontese, ema barak lakon despresidu, sira ne’ebé moris hela iha terus nia laran, balu moras no sofre hela ba kilat musan ne’ebé iha nia isin, balu trauma psikolojiku, tamba asaun brutal husi militár Indonezia nia. Presiza refleta katak Masakre Santa Kruz mak loke odamatan mundu nia ba destinu moris nasaun Timor-Leste. Maibe tinan barak ukun an ona dezenvolvimentu ba joventude seidauk sai orgullu.
Fundasaun Mahein (FM) husu ba ukun nain, polítiku no joventude sira hotu atu refleta. Iha loron nasional juventude nia presiza refleta polítika ba joventude hodi lori joven sai husi konflitu ba dezenvolvimentu. Ohin joven sira labele emita asasinatu ba krime ne’ebé akontese iha funu laran maibe tenke husik memoria triste ho hanoin foun atu sai asasinu ba dezenvolvimentu. Violensia sira ne’ebé forma husi funu husik hela sai lisaun a’at no nakukun ne’ebé rai hela ba istória. Luta nain sira tenke eksplora eransa sira funu nia no hatudu ezemplu ba jerasaun foun sira atu banati. Tamba tempu agora atu foti ulun hateke ba oin ba dezenvolvimentu. Ho nune’e maka juventude tenke sai atensaun seriu iha polítika dezenvolvimentu estadu nia atu halo libertasaun povu.
Istória hanorin mai ita, iha tempu funu joven sira mak hun ho abut prosesu luta ba ukun rasik an. Joven sira tempu ne’ebá uza ho diak nia rekursu ne’ebé iha; matenek, aten brani no nasionalizmu, sira halo polítika, forma militár no estratejia hodi halo rezistensia kontra inimigu, tentativu sira kontra direitus umanus, liberdade espresaun no direitu suberanu ne’ebé halo husi invasór no kolonialista sira.
Juventude ne’ebé mak lolos tenke sai autór ba dezenvolvimentu, maibe ohin loron la hetan atensaun dia Governu, maioria sei abandona, marjinalizadu no barak mós des organizadu. Dezenvolvimentu juventude sei do’ok malu entre mehi ho realidade. Iha ne’ebé kada tinan Governu selebra loron juventude Masakre Santa Kruz 12 Novembru 1991 ho eventu oin-oin, maibe seidauk hatu’ur polítika ne’ebe diak. Tranformasaun juventude husi konflitu ba juventude dezenvolvimentu sei sai dezafiu. Situasaun hirak ne’e habiban juventude barak involve iha asaun krime hanesan droga no konfrontu sira ne’ebé fo ameasa ba estabilidade nasional.
Ohin loron saida mak kontinua sai preokupasaun juventude nia maka laiha investimentu no kampu servisu. Iha lisaun barak ne’ebé hatudu husi ukun Governu nia desde restaurasaun independensia to’o ohin loron rekursu joven sira ne’ebé iha ne’e maioria abandona, barak liu buka dalan ba servisu iha rai liur hodi hatan ba nesesidade uma laran no benefisiu boot liu hadia ekonomia nasaun seluk ne’ebé sira servisu ba. Kauza ida ne’e tamba falta implementasaun polítika Governu nia ba investimentu rai laran, kualidade edukasaun sei do’ok husi espetativa, ho mós sistema saude, no dezenvolvimentu agrikultura, no turizmu ne’ebé bele atrai investimentu oin-oin no kria empregu barak. Nune’e Governu tenke iha polítika diak atu utiliza rekursu joven ba dezenvolvimentu nasional.
Presiza mós refleta katak uluk joven sai autór luta ba libertasaun patria maka era ukun an ne’e joven tenke sai autór ba libertasaun povu. Atu to’o iha ne’e estadu tenke iha polítika ida ho nia implementasaun. Loke investimentu rai laran hodi kria kampu traballu barak hodi utiliza forsa juventude ne’e dazenvolvimentu. Ho investimentu ne’ebé ho kualidade maka hases joven husi dalan violentu ba paz. Nune’e investe ba rekursu umanu joven sira liu husi hasa’e kapasidade tekniku, fisiku no displinar atraves husi edukasaun formal no naun formal ho kualidade no orientadu ba kampu servisu.
Ikus liu, Fundasaun Mahein (FM) espera katak 12 Novembro tinan 2020 ne’e, sei sai nu’udar reflesaun ida klean hodi Governu investe maka’as ba potensia juventude nia ba dezenvolvimentu nasional.
Relatóriu ne’e nu’udar análiza husi Fundasaun Mahein (FM) kona-bá Proposta Lei Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2021 – iha ne’ebé Proposta Lei ne’e Governu submete ona ba Parlamentu Nasional iha loron 15 Outobru 2020. Nune’e ba tinan 2021 total OJE tomak hamutuk US$ 1,895,000,000.
Iha kuadru Proposta OJE 2021 aloka ba prioridade lima no prioridade ida maka konsolidasaun no fortalesementu defeza, seguransa no negosiu estranjeiru ho nia orsamentu hamutuk US$ 158,830,873 (8.8%).
Relatóriu ida ne’e la halo análiza ba institusaun sira maibe area espesifiku sira ne’ebé tuir FM presiza diskute kle’an antes implementa no ida ne’ebé implementa ona presiza mellora diak liu-tan. Área espesifiku sira ne’ebé sai atensaun prinsipal husi FM iha relatóriu ida ne’e maka hanesan implementasaun servisu militar obrigatoriu, polisiamentu komunitária no investigasaun kriminal ho kilat.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Dekretu-Lei N.º 21/ 2014 de 6 de Agosto 1.ª Alteração ao Decreto-Lei n.º 15/2014, de 14 de Maio, Orgânika Polícia Científica de Investigação Criminal (PCIC/PSIK) hatuur PSIK hanesan korpu superiór polísia kriminál, ne’ebé organiza tuir ierarkia iha Ministru Justisa nia mahon ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál. Husi dispozisaun Lei kriasaun PSIK nian difine mos uzu no porte arma husi membru PSIK sira. Tuir artigu 20 autoridade polísia kriminál sira, pesoál investigasaun kriminál no pesoál ausiliár investigasaun kriminál nian iha direitu ba uzu no porte ba kilat servisu nian, kalibre no tipu aprovadu husi diploma ministerial Ministru Justisa nian.
Husi dispozisaun artigu 20 nian, Ministériu Justisa iha loron 24 Maiu 2017 hasai ona diploma ministerial ida hodi define kona-bá arma fogu ne’ebé utiliza husi pesoal PSIK sira maka Diploma Ministerial N.o 33/2017 de 24 de Maio Aprova o Tipo e o Calibre das Armas de Fogo de Serviço do Pessoal da Polícia Científica de Investigação Criminal.
Maske nune’e, desde tinan 2017 diskusaun naruk pro no kontra ligadu ho polítika sosa armas ba PSIK tamba tetu ba mekanismu no prosedementu utilizasaun nian nomos ninia risku sira. Maibe, desizaun Governu nian kontinua sosa armas, pratikamente armas iha ona PSIK nia liman, ho mekanismu sira kontrolu nian ne’ebé foin estabelese daudauk tenke rigor mos iha ninia implementasaun bainhira utiliza armas iha asaun sira polisial nian.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e:
Artigu ida ne’e kompleta artigu seluk ne’ebé públika uluk ona, ne’ebé foka deit kona-bá implikasaun Projetu Tasi Mane. Refinaria no Petrokimika nu’udar pakote ida husi projetu ne’e, nune’e artigu ida ne’e haree liu ba impaktu sira ba komunidade afetadu sira, liu-liu ba feto sira iha suku Betano, munisipiu Manufahi. Iha ne’ebé tuir Relatóriu Ministériu Petroliu e Minerais “Processo de Governação Ministério do Petróleo e Minerais 22 de junho de 2018 a 22 de Maio de 2020” – projetu ne’e hakat ona faze sosializasaun, hetan ona lisensa ambiental (2018), no tama ona iha faze libertasaun rai no properiedade iha tinan 2019.
Iha loron 23 to’o 26 Novembru no 14 – 18 Dezembru 2020 FM halo vizita ba Suku Betano Munisipiu Manufahi fatin ne’ebé atu hari’i projetu refinaria no petrokimika. Liu-liu husi aspetu seguransa ligadu ho rai, hela fatin, produsaun no empregu ne’ebé afeta ba feto sira. Iha FM nia observasaun halo intervista pesoal ho lideransa komunitaria, organizasaun sosiedade sivil, PDHJ, PNTL, grupu feto, ho komunidade afetadu liu-liu feto sira. Husi rezultadu ne’ebé identifika iha implikasaun ne’ebé komunidade afetadu liu-liu feto sira sei hasoru no hasoru hela iha faze implementasaun projetu ne’e.
Ida, menus involvimentu feto sira no grupu feto sira iha sosializasaun. Sosializasaun ne’ebé Governu (Ekipa Konjunta Interministerial) halo, menus involve husi feto sira, ka involve deit autoridade lokal sira husi suku no munisipiu. Nune’e maioria feto (afetadu inklui organizasaun/grupo feto) sira la iha informasaun ne’ebé lolos kona-bá risku sira husi projetu ne’e. Informasaun ne’ebé simu barak liu husi autoridade lokal sira maka kona-bá identifikasaun rai no kompensasaun ba afetadu sira.
Rua, kompensasaun ne’ebé Governu fó ba komunidade afetadu sira. Iha faze konsultasaun, identifikasaun, verifikasaun komunidade afetadu sira sei simu kompensasaun kompletu. Maibe iha faze implementasaun ka kompensasaun dezisaun la’o oin seluk, selu deit rai ne’ebé utiliza halo to’os, no iha ai-horis iha laran. Maibe la selu rai eransa sira ne’ebé partense ba komunidade sira. Iha ne’ebé halo komunidade balu (27 parselas) la aseita ho dezisaun ne’e hodi simu kompensasaun no atu entrega nia rai ba projetu ne’e. Problema ne’e iha ona Diresaun Teras Properiedade Munisipiu Manufahi, seidauk iha konfirmasaun ruma ba komunidade afetadu ne’ebé hein hela informasasaun serteza husi Governu. Komunidade sira defende katak sira nia rai, rai eransa sei la entrega gratuita bainhira la halo kompensasaun kompletu.
Tolu, direitu ba rai no oportunidade servisu ba feto sira – entre problema parselas hirak ne’ebé Ekipa Konjunta Interministerial seidauk halo kompensasaun, iha feto na’in tolu sira hato’o katak sira iha rai kiik deit para utliza ba halo uma, no la iha rai iha fatin seluk, nune’e sei defende sira nia direitu tomak, husu Governu atu konsidera sira nia direitu hanesan sira nia maluk seluk. Alein-de direitu ba rai, feto sira mós husu atu fó oportunidade ba sira, involve sira iha servisu ba Projetu Tasi Mane, tuir feto sira nia abilidade rasik.
Haat, lakon rai no hela fatin iha futuru. Komunidade sira ne’ebé iha rai kiik la aseita atu oferese ho gratuita ba Estadu, ho razaun katak depois sira nia rai entrega tiha ba projetu la iha tan rai iha fatin seluk hodi hela no utiliza ba produsaun. Sira husu Governu selu kompletu tuir tabela folin kompensasaun hodi sira buka sosa fali rai iha fatin seluk atu utiliza. Iha mós duvidas balu ne’ebé feto afetadu husu Governu atu esplika klaru, iha ne’ebé sira konsidera la justu tamba iha foho Governu obriga fó kompensasaun ba komunidade agrikultór sira nia rai ho deit folin $3/1m2, no tenta atu foti gratuita tan, maibe rai balu iha kapital Dili, ema riku nia, fa’an ba $30/1m2.
Ikus liu – Ekipa Konjunta Interministerial presiza konsiderea no dezisaun sira bazeia ba prosedementu no lei. Iha ne’ebé sidadaun sira simu ho justu no nakloke, tratamentu igual husi Estadu ba nia direitu sira ba rai no kompensasaun sira. Nune’e mós komunidade afetadu iha direitu atu hetan informasaun ne’ebé lolos, no involve organizasaun/grupo feto sira iha munisipiu prosesu sira implementasaun projetu nia no konsidera sira nia preokupasaun durante implementasaun projetu ne’e nian.
Foin daudauk ne’e iha loron 9 Janeiru 2021 Vice-Ministru Interior Antonio Armindo ne’ebé nomeadu husi Partidu KHUNTO hato’o ba media kona-bá ezonerasaun ba Komandante-Jeral Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Komisariu Polísia Faustino da Costa (Tempo Timor, 9 Janeiru 2021). Maske nune’e, Vice-Ministru Interior la fó sai lolos kona-bá motivu sira ezonerasaun hasoru Komisariu Polísia Faustino da Costa nu’udar Komandante-Jeral PNTL.
Normalmente mandatu Komandante-Jeral no Segundu Komandante-Jeral PNTL nian tuir Rejime Promosaun PNTL 2009 ba tinan 4 (haat) no bele renova ba periodu ne’ebé hanesan. Mekanismu nomeasaun ka ezonerasaun hahu husi Konsellu Superior PNTL hato’o pareser ba Ministru ne’ebé responsavel ba pasta Seguransa (Ministru Interior). Hafoin Konsellu-Ministru nomea ka ezonera tuir proposta Ministru Interior nian (Lei Organika PNTL 2009).
Komisariu Polísia Faustino da Costa nomea ba Komandante-Jeral PNTL tuir Rezolusaun Governu N.o 13/2019 de 20 de Março no simu pose iha loron 27 Marsu 2019 ba periodu tinan 4 (haat) no sei ramata iha 27 Marsu 2023. Maibe Vice-Ministru Interior fó sai ona ba públiku atu termina Komisariu Polísia Faustino da Costa nia mandatu.
Tuir Despacho Ministro Interior N.o 062/MI/VII/2020 loron 22 Jullu 2020, Vice-Ministru Interior Antonio Armindo nia kompetênsia limite deit ba asuntu sira hanesan tuir mai ne’e:
Autorizar a inscrição e a participação do pessoal em estágios, congressos, seminários, colóquios, reuniões, cursos de formação ou outras iniciativas semelhantes que decorram em território nacional ou no estrangeiro, incluindo o processamento dos correspondentes encargos;
Autorizar a atribuição e o pagamento dos suplementos remuneratórios a que o pessoal tenha direito;
Autorizar a realização de despesas com refeições do pessoal;
Aprovar o mapa de férias, dar anuência à acumulação das mesmas por conveniência de serviço e justificar ou não justificar as faltas do pessoal;
Autorizar atos relativos à gestão do orçamento dos serviços da Polícia Nacional de Timor-Leste, nomeadamente a assinatura dos formulários de compromissos de pagamento e dos formulários de pedido e ordem de pagamento;
Autorizar a constituição, a reconstituição e a manutenção do fundo de maneio, bem como a realização de despesas por conta do mesmo;
Autorizar os pedidos de adiantamento em dinheiro, de acordo com as atividades constantes do plano anual dos serviços;
Autorizar as deslocações em trabalho do pessoal em território nacional ou no estrangeiro, qualquer que seja o meio de transporte, bem como o processamento das correspondentes despesas com a deslocação e estada e o pagamento das correspondentes ajudas de custo;
Autorizar a requisição de transportes;
Autorizar o pessoal a conduzir viaturas do Estado e a utilizar carro de aluguer, quando indispensável e o interesse do serviço assim o exigir;
Autorizar a realização de despesas, a abertura de procedimentos de aprovisionamento, a adjudicação e a assinatura de contratos públicos, de acordo com a lei, com exceção das que se refiram à aquisição de armamento;
Assinar os contratos de trabalho a termo certo, os contratos de prestação de serviços profissionais, os pedidos de destacamento e as requisições do pessoal.
Bazeia ba despaixu iha leten ne’e, ezonerasaun ba Komandante-Jeral PNTL ne’ebé fo sai husi Vice-Ministru Interior hanesan diskursu ida ne’ebé fora husi ninia kbiit ka kompetênsia sira ne’ebé atribui ba nia. Tamba informasaun kona-bá ezonerasaun ne’e, Primeiru-Ministru no Ministru Interior Taur Matan Ruak rasik rejeita ka la iha kuiñesementu (Tatoli, 14 Janeiru 2021). Ida ne’e hatudu katak Vice-Ministru Interior Antonio Armindo lahatene kona-bá prosesu nomeasaun ka ezonerasaun no tenta interfere ba asuntu sira ne’ebé la’os ninia kompetênsia. Nune’e mos fó sai informasaun ne’ebé nia superior rasik la iha kuiñesementu. Hatudu momos katak Vice-Ministru Antonio Armindo la leal ba ninia superior hanesan Ministru Interior no Primeiru-Ministru.
FM tauk tebes ba aktu sira ne’ebé Vice-Ministru Interior halo daudauk ba institusaun PNTL ne’ebé hahu halo rekrutamentu polítiku ba membru PNTL sira no soke Lei no regulamentu sira ne’ebé eziste. Nune’e diskursu sira ligadu ho ezonerasaun ba Komandante-Jeral PNTL hanesan aktu ne’ebé hatudu realmente harahun ierarkia no institusaun PNTL. Tamba atu prepara ajente polísia ida to’o iha nivel ida a’as liu ho diviza komisariu, la’os fasil hanesan ezonerasaun ne’ebé Vice-Ministru Interior Antonio Armindo ko’alia ba media.
Tamba intervensaun sira hanesan ne’e, Vice-Ministru Interior Antonio Armindo hatudu momos ona iha nia desizaun anterior sira kona-bá membru PNTL balu iha Servisu Migrasaun ne’ebé involve iha kazu korupsaun. Iha ne’ebé Komandu PNTL foti ona prosesu disiplinar hasoru membru ne’e – hasai husi Servisu Migrasaun iha Ministru Interior Interinu anterior Filomeno Paixão nia tempu. Maibe bainhira Antonio Armindo asume kargu nu’udar Vice-Ministru Interior bolu fila-fali membru PNTL ne’ebé hetan ona prosesu disiplinar nomos kriminal ativu fila-fali iha Servisu Migrasaun. Iha ne’ebé desizaun Vice-Ministru Interior nian hamate tiha desizaun Komandu nian no Lei sira ne’ebé aplika iha institusaun PNTL.
Nune’e, perguntas ba polítiku sira, to’o bainhira maka ita husik aktu sira hanesan ne’e hasoru PNTL no ita kestiona bebeik PNTL ne’e fraku? Ka polítiku sira maka tenta hafraku PNTL ho disizaun sira ne’ebé nakonu ho intensaun partidaria?
Nune’e, Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba:
Primeiru-Ministru tenke halo desizaun no ezonera Antonio Armindo husi nia kargu nu’udar Vice-Ministru Interior tamba ninia asaun polítika fó risku ba estabilidade nasional no harahun institusaun Estadu hanesan PNTL;
Parlamentu Nasional Komisaun B husu responsabilidade Vice-Ministru Interior nia diskursu kona-bá ezonerasaun ba Komandante-Jeral PNTL no loke inkeritu Parlamentar ida hasoru Vice-Ministru Interior Antonio Armindu nia intensaun ne’e.
Projetu Tasi Mane maka mega projetu infraestrutura petroliu ne’ebé define iha Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN 2011-2030). Komponente husi Tasi Mane maka baze fornesementu Suai Suply Base (SSB) iha Suai-Covalima, fatin ba refineria no industria petrokimika iha Betano-Manufahi, no instalasaun planta Gás Natural Liquefeito (LNG-Sigla ingles) iha Beaço-Viqueque. Husi komponente sira ne’e sei konstrui area ba atividade industria petrolifeiru, aeroportu foun/reabilitasaun, auto estrada liga husi Suai to’o Beaço – Viqueque, inklui hari’i sidade foun, fatin hakiak lafaek no bairo foun, iha area ne’ebé projetu ne’e hari’i.
Iha implementasaun mega projetu ne’e, Governu hahu ho konsulta públiku (sosializasaun) hodi esplika kona-bá impaktu no benefisiu husi projetu ne’e ba komunidade sira, no mós dezenvolve tiha ona estudu viabilidade sira kona-bá impaktu ambiental, atu bele minimiza impaktu negativu iha meiu ambiente no umanu. Oras ne’e daudaun projetu iha hela faze implementasaun, iha faze libertasaun rai no properiedade.
Iha kontekstu ne’e, relatóriu ida foka deit ba impaktu sira husi projetu Tasi Mane ba feto sira liu-liu iha areas sira projetu ne’e nian. Fundasaun Mahein (FM) haree katak asuntu ida ne’e importante no parte hotu presiza haree katak implikasaun husi dezenvolvimentu Tasi Mane ba feto sira nia moris tenke tau atensaun no ida ne’e bele lori ba diskusaun ida ne’ebé parte hotu tenke fo opiniaun. Oinsa bele hetan solusaun ba impaktu husi dezenvolvimentu projetu infraestrutura petroliu ba feto sira nia moris ho komprensivu.
Tamba ne’e atu hetan no hatene kle’an liu kona-bá asuntu sira ne’ebé temi liu daudauk ne’e, haree no hanehan iha link kraik ne’e: